Foto: Pexels
Za svaki dolar koji svijet uloži u zaštitu prirode, troši 30 dolara na njezino uništavanje.
Autor: Impuls
Ova očita neravnoteža je nalaz novog izvještaja Programa UN-a za životnu sredinu (UNEP). U izvještaju se poziva na veliku promjenu u globalnom finansiranju “Rješenja temeljenih na prirodi” i postupno ukidanje štetnih ulaganja kako bi se ostvarili visoki prinosi, smanjila izloženost riziku i povećala otpornost.
Autori izvještaj pod nazivom “Stanje finansija za prirodu 2026.” koristili su podatke iz 2023. godinu.
U ovom izvještaju se navodi da su 7,3 biliona američkih dolara ukupnih finansijskih ulaganja koja su negativna po prirodu.
4,9 biliona američkih dolara dolazi iz privatnih izvora visoko koncentrisanih u nekoliko sektora: komunalnim uslugama, industriji, energetici i osnovnim materijalima i
Što se tiče javnih subvencija koje su štetne po životnu sredinu – za fosilna goriva, poljoprivredu, vodosnabdevanje, transport i građevinarstvo uloženo je 2,4 biliona američkih dolara u 2023. godini.
220 milijardi američkih dolara finansijskih ulaganja za Rješenja temeljenih na prirodi (NBS), pri čemu blizu 90% dolazi iz javnih izvora, što odražava stalni porast domaće i međunarodne podrške za Rješenja temeljenih na prirodi.
Privatne investicije u NBS iznosile su samo 23,4 milijarde američkih dolara, tj. 10 posto ukupnih investicija u NBS. Poslovni i finansijski sektor još uvek nisu investirali u velikom obimu u NBS uprkos rastućoj svijesti o zavisnostima, rizicima i mogućnostima vezanim za prirodu.
Investicije u NBS treba da porastu 2,5 puta na 571 milijardu američkih dolara godišnje do 2030. godine. To čini samo 0,5 posto globalnog BDP-a (u 2024. godini), navodi se u izvještaju.
„Ako pratite novac, vidjećete obim izazova koji je pred nama. Možemo ili investirati u uništavanje prirode ili podsticati njen oporavak – nema srednjeg puta“, rekla je Inger Andersen, izvršna direktorka UNEP-a.
„Dok finansiranje riješenja zasnovanih na prirodi napreduje, štetne investicije i subvencije naglo rastu. Ovaj izvještaj nudi liderima jasnu mapu puta za preokretanje ovog trenda i rad sa prirodom, a ne protiv nje“, dodala je ona.
Pošto je reformisanje i prenamjena privatnih i javnih kapitalnih tokova najmoćniji alat za usmjeravanje tržišta ka održivosti, izvještaj predstavlja novu tranzicije za zaštitu prirode. Okvir izvještaja je osmišljen da pomogne kreatorima politike i preduzećima da redosljedno sprovode reforme i prošire visoko integritetne prirodne usluge u svim sektorima privrede.
Izvještaj mapira put za postepeno ukidanje štetnih subvencija i destruktivnih investicija u ukorijenjene sisteme proizvodnje, uz istovremeno povećanje prirodnih usluga i investicija pozitivnih za prirodu.
Izveštaj ističe primjere kako se ovo već primjenjuje od strane vlada i poslovnih lidera širom svijeta: ozelenjavanje urbanih područja radi suzbijanja efekata toplotnog ostrva i poboljšanja životnog uslova građana; ugrađivanje prirode u putnu i energetsku infrastrukturu; proizvodnja građevinskih materijala sa negativnim uticajem na emisije koristeći ugljen-dioksid.
Ključni princip ulaganja koja pozitivno utiču na prirodu jeste njihovo utemeljenje u lokalnim ekološkim, kulturnim i društvenim kontekstima, uz obezbjeđivanje njihove inkluzivnosti i ravnopravnosti.