Christiana Figueres kaže da bušenje zbog nafte na Arktiku nije isplativo i da je bolje uložiti u obnovljive izvore.
Arhitektica Pariškog sporazuma o klimi u utorak je hitno pozvala vlade da obustave istraživanje nafte na Arktiku gdje bušenje nije ekonomično, a globalno zatopljenje prijeti toj ekološki krhkoj regiji.
Christiana Figueres, koja je bila čelnica tajništva Ujedinjenih naroda za klimatske promjene 2015. godine, kada je gotovo 200 nacija dogovorilo Pariški sporazum o klimi, rekla je da je “Arktik postao [zona] u kojoj više nije moguće bušenje”.
Protekle tri godine bile su najtoplije otkako je u 19. stoljeću počelo meteorološko bilježenje i Figueres je u izjavi za Reuters upozorila da globalno zatopljenje prijeti cijelom svijetu, od Velikog koraljnog grebena u Australiji do leda na Antarktiku.
Bolje uložiti u obnovljive izvore
Nije ekonomski isplativo istraživati Arktik, djelomice zato što će trebati godine za razvoj infrastrukture ako se izvori i pronađu, kazala je Figueres, prenosi Hina.
Kapital bi bilo bolje uložiti u razvoj obnovljivih energija sunca i vjetra, kako bi se zaustavile emisije štetnih plinova, rekla je ta bivša kostarikanska diplomatkinja.
“Ulozi danas vidljivo su veći nego prije samo nekoliko godina”, kazala je Figueres, koja će u utorak u Oslu govoriti na Zakladi koja promiče etičko poslovanje (Business for Peace Foundation).
Prema odredbama Pariškog sporazuma, u drugoj polovici ovog stoljeća trebalo bi okončati eru fosilnih goriva.
No, Pariški sporazum oslabljen je najavljenim povlačenjem američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji ne vjeruje u znanstvene tvrdnje da je za globalno zatopljenje odgovoran čovjek.
Mnoge vlade i tvrtke sklone su istraživanju nafte na Arktiku.
Globalno zatopljenje učinilo Arktik dostupnijim
Prošli mjesec je Tumpova administracija počela izrađivati pripremne studije za bušenje na Artiku, a u Norveškoj tvrtka Statoil i druge nastavljaju istraživati u Barentsovu moru.
Iako Figueres tvrdi da bušenje u Artiku nema smisla, Bard Glad Pedersen, glasnogovornik Statsoila, tvrdi da će se počekom 20-ih godina ovog stoljeća početi eksploatirati naftu na polju “Johan Castberg”.
Upravo je globalno zatopljenje učinilo Arktik dostupnijim za plovidbu i istraživanje minerala za države koje na njega polažu pravo: nordijske države, Rusija, Kanada i Sjedinjene Američke Države.
Izvor: Agencije