Pojava naftnih mrlja u rijeci Jali izazvala je zabrinutost mještana tuzlanskog naselja Slavinovići, ali i drugih mjesta nizvodno uz ovu rječicu.
Na potezu od pedesetak metara u koritu Jale, u blizini naselja Bakići, uočljive su velike naftne mrlje između betonskih ploča i “tekućina“ odlazi u vodom siromašnu rijeku, ugrožavajući ono malo životinjskog svijeta u njoj.
Jučerašnja vijest Fene potaknula je rasprave o “bogatim“ rezervama nafte ispod Majevice. Istraživanja su vršena još prije Drugog svjetskog rata, a i poslije, u raznim razdobljima, vršena su bušenja od stručnjaka zagrebačke INE, te nekih stranih kompanija.
Nikada nisu pobijena mišljenja o bogatim izvorima “crnog zlata“, ali ni započela bilo kakva serioznija istraživanja radi eventualne eksploatacije. U njivama pojedinih domaćinstava u naselju Bare, na putu Tuzla-Priboj, postoje mjesta s obilnim količinama nafte koja iz ostataka nekadašnjih bušotina otiče u tlo ili u vodotokove.
Profesor geookolinskog inžinjeringa s Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli dr. Zvjezdan Karadžin kaže da informacije o naftnim mrljama u rijeci Jali ne treba olako shvatiti, nego čim prije treba pristupiti istraživanjima kako i odakle dotiče u naselje Slavinovići, nadomak Tuzle. Prilikom izlijevanja nafte dolazi do vrlo opasnih negativnih uticaja na vodotok.
U prvih osam dana ispare veoma malo otrovni alkani, dok se parafini biološki razgrade. Međutim, preostaju veoma otrovni i stabilni nafteni, čija toksičnost traje godinama. U ostacima teških frakcija nafte koji plivaju na površini vode nalaze se i kancerogene supstance, kao naprimjer benzopiren kaže Karadžin.
Smatra da nadležne inspekcijske službe i geolozi moraju izaći na teren i što prije donijeti odgovarajuće mjere za suzbijanje onečišćavanja Jale.
(Fena)