Očekuje se da će potražnja za vodom do 2050. godine porasti za gotovo jednu trećinu, zato što raste i broj stanovnika na Zemlji, navodi se u izvještaju Ujedinjenih nacija o upravljanju svjetskim vodama za 2018. godinu.
Kako bi se osiguralo dovoljno vode za piće, uzgajanje usjeva, proizvodnju električne energije i za druge svrhe, vlade i preduzeća trebalo bi da rade u skladu s prirodom, jer ona kontroliše vodeni ciklus, kaže se u izvještaju objavljenom uoči Svjetskog dana voda 22. marta.
Uključivanje više zelenog prostora u gradove, očuvanje močvara i poljoprivreda koja tlo ostavlja zdravim primjeri su “rješenja u saradnji sa prirodom”.
Takva rješenja takođe mogu da pomognu u zaštiti ljudi od poplava, suša i drugih opasnosti povezanih s vodom.
Poljoprivreda troši najviše vode
Potražnja za vodom raste kako se globalno stanovništvo širi i planeta zagrijava, a kvalitet i pouzdanost snabdijevanja je u padu, upozorava se u UN-ovom izvještaju.
Direktorka UNESCO-a Audrey Azoulay, koja je koordinisala izvještaj, kazala je: “Ako ništa ne učinimo, oko pet milijardi ljudi živjeće na područjima s teškim pristupom vodi do 2050. godine”.
Očekuje se da će potražnja za vodom narasti za gotovo jednu trećinu do 2050., rekao je u izvještaju Gilbert Houngbo, rukovodilac UN-ove agencije za vodu.
Globalno korištenje vode je poraslo u zadnjih stotinu godina i postojano raste jedan odsto godišnje zbog povećanja broja stanovnika, ekonomskog razvoja i promjena u obrascu potrošnje.
Korištenje vode u domaćinstvima čini oko 10 posto globalnog korištenja vode i očekuje se da će znatno narasti do 2050. godine, posebno u Africi i Aziji, gde bi se potražnja u domaćinstvima mogla više nego utrostručiti.
Globalna potražnja za poljoprivrednim proizvodima i električnom energijom, gde se koristi puno vode, mogla bi porasti za 60 odsto i 80 odsto do 2025. godine
Na poljoprivredu otpada oko 70 odsto svog korištenja vode širom svijeta. Navodnjavanje se smatra glavnim pokretačem iscrpljivanja podzemnih voda.
Rizici od previše ili premalo vode
Širom svijeta 3,6 milijardi ljudi, ili gotovo pola globalnog stanovništva, živi u područjima gdje postoji rizik od nestašice vode barem jedan mjesec godišnje, a gotovo tri četvrtine njih su u Aziji. Ta bi brojka mogla narasti na 4,8 milijardi do 5,7 milijardi ljudi do 2050. godine.
Sa oko 4.600 kvadratnih kilometara godišnje, globalno korištenje vode već je gotovo blizu maksimalnih održivih nivoa.
Od devedesetih godina zabilježeno je povećanje zagađenja vode u gotovo svim rijekama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
Oko 80 odsto industrijskih i opštinskih otpadnih voda ispušta se u okolinu, što rezultira pogoršanjem sveukupnog kvaliteta vode sa štetnim učincima na zdravlje i ekosisteme.
Otprilike 30 odsto globalnog stanovništva živi na područjima koja redovno pogađaju poplave ili suše.
Predviđa se da će broj ljudi kojima prijete poplave porasti s 1,2 milijarde danas na oko 1,6 milijardi 2050. godine.
(Agencije)