Priča o izgradnji novog bloka 7 Termoelektrane Tuzla, traje više od 10 godina. U tom periodu, energetski sektor u Europi poprimio je potpuno drugačiji izgled. Europska Unija sada planira dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050, i nove termoelektrane danas više predstavljaju ogromno ekonomsko opterećenje, nego investiciju koja će donijeti veliki profit. Slijepo odbijajući da prepoznaju novu realnost, političari u BiH tvrdoglavo guraju nekoliko projekata novih termoelektrana na ugalj, od kojih je novi blok 7 snage 450 MW, termoelektrane Tuzla na vrhu njihovih prioriteta.
Ove godine je Bosna i Hercegovina konačno pokušala (ali ne i uspjela) pripremiti i usvojiti energetsku strategiju na državnom i entitetskim nivoima. Na žalost, umjesto da se iskoristi prilika i da se definiraju prioriteti u skladu sa potrebama u energetskom sektoru, nacrt entitetskih strategija donosi nekoliko scenarija, bez odluke ili preporuke koji od scenaria bi trebali provesti.
Tuzla blok 7 je jedan od primjer projekta čija isplativost nije bila javno obrazložena. Trenutno, troškovi izgradnje termoelektrane procijenjeni su na 722 miliona Eura, ali važna pitanja su ostala neodgovorena: Šta se izbacilo iz projekta da se smanje troškovi? Koji su kompromisi napravljeni da bi se smanjila cijena? Da li je dizajn postrojenja u skladu sa novim standardima za zagađenje iz postrojenja za sagorjevanje (EU LCP BREF), koji su usvojeni i stupili na snagu u augustu? Koja je pretpostavljena buduća cijena električne energije? Koja je pretpostavljena cijena uglja? Da li su se u kalkulaciju isplativosti uračunali i budući troškovi CO2 emisija, i ako jesu po kojoj cijeni?
U Bosni i Hercegovini široko je rasprostranjeno ubjeđenje da električne energije nikad nije previše, i da višak struje za izvoz može biti samo dobra stvar. Studija iz 2015, koju je uradio Univerzitet u Groningenu u saradnji sa „The Advisory House“ dovodi ovo ubjeđenje pod upitnik. Studija je pokazala da tu neće biti samo konkurencija za prodaju električne energije među zemljama zapadnog Balkana, nego i drugih susjednih zemalja kao što su Rumunija, Bugarska i ostatak EU. S obzirom na očekivani višak proizvodnje električne energije u Evropi, povećana konkurencija u sektoru izvoza el. energije može dovesti do toga da se smanje izvozne cijene i povećati rizik od nastanka „nasukanih sredstava“.
Zbog mnoštva neodgovorenih pitanja, kontroverzi i neriješenih problema oko TE Tuzla 7, projekat zasigurno ne zaslužuje podršku parlamenta FBiH. Nadamo se da će parlamentarci konačno prestati donositi svoje odluke na osnovu plitkih dnevno političkih stranačkih potreba i lažnih obećanja o imaginarnim radnim mjestima. Oni moraju ozbiljno preuzeti odgovornost za ovaj projekat, i uskratiti mu podršku sve dok se na ova pitanja ne bude ispravno, javno i jasno odgovoreno.
Izvor: Udruženje za zaštitu i unapređenje okoliša, prirode i zdravlja “Ekotim”