Foto: Unsplash
Autori istraživanja, koje je vodio ugledni klimatolog James Hansen, zaključili su da je Zemljina klima osjetljivija na povećanje emisija stakleničkih plinova nego što se mislilo.
Ograničavanje dugoročnog globalnog zagrijavanja na dva stepena Celzijusa, što je alternativni cilj Pariskog sporazuma o klimi, u međuvremenu je postalo nemoguće, smatraju vodeći stručnjaci za klimu.
Autori istraživanja, koje je vodio ugledni klimatolog James Hansen, zaključili su da je Zemljina klima osjetljivija na povećanje emisija stakleničkih plinova nego što se mislilo, objavljeno je u časopisu „Okoliš: Nauka i politika za održivi razvoj”, prenosi Hina.
Ambiciozni scenarij klimatskih promjena UN-ovog Panela za klimu (IPCC), koji planeti daje 50 posto izgleda da ograniči zagrijavanje ispod dva stepena Celzijusa do 2100, „više nije moguć”, rekao je Hansen na konferenciji za novinare.
Hansen je bivši istaknuti naučnik NASA-e poznat po tome što je Američkom kongresu 1988. rekao da se događa globalno zagrijavanje.
„Cilj od dva stepena je mrtav”, naglasio je.
Hansen i njegove kolege tvrde da količina stakleničkih plinova koja je već ispuštena u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva znači da je veće zatopljenje zagarantovano.
Temperature će u godinama koje dolaze biti veće u odnosu prema predindustrijskim nivoima za 1,5 stepeni Celzijusa ili više, što će biti razorno za koralne grebene i izazivati jače oluje, a do 2045. porast će za gotovo dva stepena Celzijusa.
Naučnici procjenjuju da će topljenje polarnog leda i utjecanje slatke vode u sjeverni Atlantik izazvati prekid glavne okeanske struje AMOC-a (Atlantska meridijalna preokretna cirkulacija) u roku od 20 do 30 godina.
Tačka bez povratka
Struja donosi toplinu u razne dijelove planete kao i nutrijente važne za život u okeanu.
Njen prekid „izazvat će velike probleme, uključujući podizanje nivoa mora od nekoliko metara, pa kolaps AMOC-a opisujemo kao tačku nakon koje nema povratka”, navodi se u istraživanju.
Države su Pariskim klimatskim sporazumom 2015. dogovorile da će nastojati ograničiti globalno zagrijavanje do kraja stoljeća na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe.
Naučnici su zaključili da je taj prag kritičan za sprečavanje prekida glavnih morskih struja, naglog topljenja permafrosta na sjeveru i kolapsa tropskih koraljnih grebena.
Cilj od 1,5 stepeni Celzijusa već je prekoračen u posljednje dvije godine, prema podacima Kopernika, evropskog sistema za praćenje klime, iako Pariski sporazum govori o dugoročnom trendu kroz desetljeća.
Mračni izvještaj
Globalno zatopljenje od dva stepena Celzijusa imalo bi i veće posljedice, uključujući nepovratan gubitak ledenog pokrivača, planinskih ledenjaka i snijega, morskog leda i permafrosta.
Autori su priznali da rezultati istraživanja izgledaju mračno, ali tvrde da je za promjenu potrebno poštenje.
„Nećemo pomoći mladima ako ne budemo realni u klimatskim procjenama i ako ne ukažemo na neučinkovitost sadašnjih politika za ograničenje globalnog zagrijavanja”, upozorili su.
„Danas smo, rastućim krizama, uključujući globalne klimatske promjene, stigli do trenutka kada se moramo pozabaviti problemom partikularnih interesa”, dodali su, naglašavajući da su, ipak, „optimistični” u pogledu budućnosti.