foto: Impuls
Sadnjom drveća pomažemo prirodi, a samim tim i ljudima. Planeta Zemlja nikad brže nije gubila ove divove koji udruženi čine pluća naše planete. Kada posadimo drvo učestvujemo u obnovi prirode, međutim, posaditi drvo nije tako jednostavno kako se čini ako želimo da izraste u veliko drvo koje će na planeti ostati i kada ne bude nas.
Prije nego posadite drvo najbolje se posavjetovati sa stručnom osobom.
Pri izboru mjesta na kojem planirate da posadite drvo koje će nadživjeti i vas treba voditi računa o faktorima kao što su položaj na parceli, vrsta tla, vrsta drveta, mogućnosti razvoja krošnje…
Takođe, vrijeme sadnje igra bitnu ulogu da bi vaš trud urodio plodom. Drveće se sadi u rano proljeće ili u jesen.
Stručnjaci iz ove oblasti savjetuju da prvo treba ispitati tlo jer svaka vrsta drveća ima svoje potrebe. Neko drveće raste bolje u suvom, pjeskovitom tlu, dok drugo raste bolje u vlažnom tlu.
Drveće ne smije stajati preblizu zidova ili zgrada, jer tamo trpi smanjen dotok vode i svjetlosti. Osim toga, snažno korijenje drveća može oštetiti cijevi i temelje.
Prije same sadnje i nabavke materijala, izradite skicu na kojoj ćete odrediti mjesta za sadnju. Rupu za sadnju je najbolje iskopati nekoliko sedmica prije sadnje, jer se tako omogućuje dobro slijeganje tla.
Veličina rupe ovisi o veličini korijena, a minimalni kriterij nalaže veličinu rupe koja će omogućiti normalno rasprostiranje sveukupnog korijena u rupi, te nešto slobodnog prostora uz rub rupe. Načelno, bilo bi dobro da je rupa dva puta veća od korijenske grude.
Dubina sadnje određena je činjenicom da stablo na novoj lokaciji treba biti posađeno na istoj dubini na kojoj je bilo u tlu prije presađivanja.
Prije nego posadimo sadnicu potrebno je prvo je zaliti. Najbolje je nekoliko sati korijen sadnice držati u vodi. Saditi ujutru ili naveče kada sunce nije jako.
Prilikom spuštanja sadnice u pripremljenu rupu položite korijenje u prirodni položaj. Korijenje se ne smije savijati. Potom pokriti zemljom i ne ostavljati nimalo korijenja iznad zemlje. Zatim čvrsto pritisnuti zemlju prstima da se odstrane vazdušni jastučići. Bilo bi dobro nakon toga zemlju oko stabla prekriti malčem za 50% više od širine grana na stablu (krošnje), i 5-10 cm debljine sloja. Tanki sitni komadići drveta i komadići borove ili kedrove kore su odličan malč, kao i hrastovo lišće i borove iglice.
Ako sadite više sadnica bitno je odrediti razmak među sadnicama.
Razmak među sadnicama drveća odredimo na sljedeći način: zbroj njihovih visina podijelimo sa dva i dobijemo razmak sadnje.
Mlado stablo treba njegovati tri do pet godina nakon sadnje. Možete pomoći zalivanjem, čupanjem korova, dodavanjem komposta tlu i malčiranjem uz deblo kao i zaštitom stabla od životinja i vremenskih prilika.
Autor: Impuls