, glasilo Američke akademije znanosti.){kind=link}
Sve je počelo s mahovinom koja je proizvela količine kisika i omogućila razvoj životinja i ljudi na Zemlji, navodi studija koju donosi PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States), glasilo Američke akademije znanosti.
Prije otprilike 470 milijuna godina, mahovina se počela širiti stvarajući na planeti prvi stabilan izvor kisika čime je omogućila razvoj inteligentnih oblika života, navodi studija.
“Čudesno je saznanje da je za evoluciju zaslužna skromna mahovina i da bez nje nitko od nas ne bi danas bio ovdje”, rekao je koautor studije Tim Lenton, profesor na sveučilištu iz grada Exetera.
“Naša studija sugerira da su prve biljke na Zemlji bila nevjerojatno produktivne te su izazvale veliki rast količine kisika u atmosferu” kaže Lenton.
Kisik se pojavio u Zemljinoj atmosferi prije 2,4 milijarde godina, tijekom procesa zvanog Velika oksidacija, no sadašnje razine dosegnuo je tek prije 400 milijuna godina.
Znanstvenici su postavili teoriju prema kojoj su šume proizvele rast razine kisika, ali se s njom ne slažu autori studije koju donosi PNAS.
Koristeći se računalnim simulacijama, znanstvenici su procijenili da su prije otprilike 445 milijuna godina, lišaj i mahovina proizvodili potencijalno nekih 30 posto kisika na Zemlji.
Taj porast razine kisika “omogućio je evoluciju velikog, mobilnog i inteligentno životinjskog svijeta, uključujući ljude”, tvrdi studija.