Petak, 5 Juna, 2026

Planirane hidroelektrane u istočnoj Hercegovini velika su prijetnja za okoliš

 

Projekt Gornji horizonti ozbiljno može naštetiti okolišu i bioraznolikosti

Projekt HE Gornji horizonti koji predviđa gradnju niza hidroelektrana i popratne infrastrukture na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi predstavlja ozbiljnu prijetnju okolišu i bioraznolikosti tog područja. Upozorili su to predstavnici organizacija civilnog društva CEE Bankwatch Network  i Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini.

Povodom Međunarodnog dana akcije za rijeke ekološki aktivisti i drugi okupljeni stručnjaci istakli su kako bi ostvarenje tog projekta imalo nesagledive posljedice na ekosistem, vodne resurse i lokalne zajednice koje žive uz te rijeke i od njih. Posebno je naglašena šteta koju bi HE Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Europi koje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom.

Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da se aktivno uključi u prekogranični postupak procjene utjecaja na okoliš za HE Bileća i da spriječi uništenje neprocjenjivih ekosistema i rijeka. Kratkoročni interesi investitora ne smiju biti ispred interesa građana,” istakla je Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku Jugoistočne Europe iz organizacije CEE Bankwatch.

Podsjećamo, Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv tog projekta, dok je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske krajem februara zatražilo informaciju o aktivnostima vezanim uz postupak procjene uticaja na okoliš pri izgradnji HE Bileća.

Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za HE Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura. Također je ponesena i žalba Tajništvu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhušku konvenciju.

Institucije moraju prepoznati dugoročne posljedice projekta Gornji horizonti i usmjeriti resurse u razvoj alternativnih rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitetu života stanovnika uz rijeke,” zaključila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, a prenosi CEE Bankwatch Network.

ZELENI TALAS: Koliko će nas koštati „Gornji horizonti“

Gornji horizonti – istorijski projekat ili istorijsko izvlačenje miliona iz elektroenergetskog sektora

 

Povezane vijesti

Svjetski dan zaštite životne sredine: BiH – zemlja na popustu

Foto: Impuls Mnogobrojna područja koja su planirana za zaštitu na udaru su eksploatacije, u toku je rasprodaja prirodnih resursa, istovremeno na zaštitu prirode i reakciju...

Zeleni krovovi vraćaju prirodu u gradove: Temperatura se smanji i za 6 stepeni, pronađene nove biljne vrste

Foto: Unsplash Za razvoj ovakvih rješenja, strpljenje je ključno jer je biljkama neophodan period prilagođavanja i sazrijevanja. Dok se savremeni gradovi suočavaju sa sve višim temperaturama...

Popular Articles