Rijeka Inn, Tirol; Foto: S.J. Impuls
Svjetska organizacija za zaštitu prirode procjenjuje da bi se 17 posto stanovništva Evrope i 13 posto njegovog BDP-a moglo suočiti s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine.
Dok se Evropa muči s istorijskim toplotnim valovima, sušama i rekordno niskim nivoima rijeka, nova analiza Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) procjenjuje da bi se 17 posto stanovništva kontinenta i 13 posto njegovog bruto domaćeg proizvoda (BDP) moglo suočiti s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine.
Ova situacija bi se mogla izbjeći ako vlade i kompanije za jačanje otpornosti društava i ekonomija poduzmu hitne mjere, posebno kroz rješenja temeljena na prirodi.
Nova analiza WWF-a daje jasnu sliku regija u najvećem riziku od nestašice vode.
Iako zemlje u regiji spadaju u kategoriju niskog rizika, svaka drastična promjena na kontinentu u konačnici može utjecati na ekonomiju u svim zemljama, prenosi Fena.
Evropa će biti još sklonija sušama
Četiri najvažnije rijeke na evropskom kontinentu (Dunav, Po, Rajna i Visla) suočavaju se s rekordno niskim nivoima, prijeteći poslovanju, industriji, poljoprivredi, pa čak i opskrbi zajednica pitkom vodom.
Nova analiza – korištenjem klimatskih i socio-ekonomskih scenarija u WWF-ovom Water Risk Filter alatu – pokazuje da će Evropa biti još sklonija sušama i nedostatku vode te daje jasnu sliku regija u najvećem riziku, saopšteno je iz WWF Adrije.
“Suše u Evropi ne bi trebale nikoga šokirati: mape rizika za vodu već dugo ukazuju na pogoršanje nestašice vode diljem kontinenta. Ono što bi sve trebalo šokirati je da evropske vlade, kompanije i investitori i dalje zatvaraju oči pred rizicima vezanim uz vodu kao da će se sami riješiti, a neće”, ističe izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Analiza WWF-ovog Water Risk filtera pokriva cijeli Stari kontinent, ali ističe zemlje koje će se vjerovatno suočiti s najvećim rizicima do 2050,. godine poput Grčke, u kojoj bi 82 posto stanovništva i BDP-a moglo doći iz područja visokog ili ekstremnog rizika.
U međuvremenu, tri četvrtine španskog stanovništva i BDP-a moglo bi se suočiti s visokim rizikom, dok se očekuje da će gradovi unutar sliva rijeke Guadalquivir (Sevilla, Murcia, Granada i Cordoba) pretrpjeti najveći rizik od nestašice do 2050. godine.
Još jedno hitno upozorenje
Zdrave rijeke bit će ključne za izgradnju otpornosti i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena, ali 60 posto evropskih rijeka trenutno je nezdravo, unatoč zakonskoj obavezi Okvirne direktive o vodama Evropske unije da zaštiti i obnovi evropska slatkovodna tijela i osigura da sve postignu dobar status do 2027. godine.
Rizici vezani uz vodu već se dugo smatraju jednim od najvećih rizika s kojima se suočavaju poduzeća, svrstavajući se među pet najvećih globalnih rizika prema utjecaju Svjetskog ekonomskog foruma već desetljeće.
“Ovogodišnje suše i alarmantne prognoze povećanog rizika od nestašice vode još su jedan poziv na buđenje – još jedno hitno upozorenje o potrebi djelovanja u vezi s vodom”, ističe Kalauz.