Foto: Unsplash
Svjetski okeani po prvi su put pali na ključnom "zdravstvenom pregledu", a glavni krivac za to je izgaranje fosilnih goriva, pokazao je najnoviji izvještaj. Ovo alarmantno otkriće ukazuje na sve veći pritisak na morske ekosisteme, piše The Guardian.
Potsdamski institut za istraživanje uticaja klime u svojoj je najnovijoj godišnjoj procjeni objavio da je kiselost okeana prešla kritični prag, ugrožavajući opstanak morskog života. Time je prekoračena i sedma od devet takozvanih "planetarnih granica", što je potaknulo naučnike da upute hitan poziv na globalnu akciju. Zahtijevaju odlučnije suzbijanje upotrebe fosilnih goriva, krčenja šuma i drugih ljudskih aktivnosti koje narušavaju krhku ravnotežu...
Foto: Impuls
Konferencija "Dragulji prirode Bosne i Hercegovine" koja je okupila stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva i čuvare prirode s ciljem za bolju zaštitu prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine započela je u petak u Banjaluci i trajaće dva dana. Konferenciju organizuje nekoliko ekoloških organizacija iz Bosne i Hercegovine uz partnerstvo češke organizacije Arnika.
Piše: Jelena Jevđenić
Zbog sve većih pritisaka na prirodu, klimatskih promjena, masovne eksploatacije prirodnih resursa i zagađenja, zadnjih godina smo svjedoci sve češćih prirodnih ekstrema. Jedna od metoda koja može ublažiti te negativne posljedice po životnu sredinu je povećati broj zaštićenih područja.
U Bosni i Hercegovini trenutno je zaštićeno...
Foto: UG "Čuvari Majevice"
Nad planinom Majevicom, koja bi trebalo da postane park prirode, posljednjih godina se nadvija opasnost, i to nakon što su rađena istraživanja kojima bi se otvorio put za rudnik litijuma, ali je u zaštitu "pluća" ovog kraja stalo stanovništvo Lopara, Bijeljine, Zvornika te Ugljevika, koje glasno poručuje da ne da Majevicu niti sve ljepote i prirodna bogatstva koje krije na svojim padinama.
Piše: Nikolina Aleksić
"Nećemo stati, odbranićemo je", glasno i prkosno poručuju mještani ovog kraja, u razgovoru sa novinarima, koji su ih posjetili u okviru medijske ture, a u organizaciji Centra za životnu sredinu.
Iako je tek u...
Nedavno je u Madridu, u istoj ulici izmjerena različita vrijednost temperature. U jednom od madridskih naselja Puento de Valjekasu, izmjerena je temperatura od 41,4 stepena Celzijusovih, a samo nekoliko stotina metara, u istoj ulici temperatura je bila niža – 38,6 stepeni Celzijusovih.
Madrid je grad koji je poznat po klimatskim ekstremima.Tokom ljeta temperature su i do 40 stepeni, a tokom zime se ovaj grad ponekad zabijeli od snijega. Grad je u grupi najsunčanijih gradova Evrope.U gradu čiji je simbol divlji medved koji ljubi drvo jagode – čija statua krasi trg, ekološki aktivisti ističu da je propuštena velika prilika da se...
Foto: Impuls
Klimatske promjene izazivaju horor nesagledivih razmjera. Najnovija pojava su pregrijani stanovi koji dovode do porasta oboljenja kod djece.
Piše: Ozren Kebo
„Razgovor o vremenu posljednje je utočište nemaštovitih ljudi.“ Tako je nekada davno zborio Oscar Wilde i to mu ostaje jedna od rijetkih izjava koju je vrijeme pregazilo. Na današnjem vaktu pričati o vremenu znači razgovarati o opstanku, jer su se u odnosu na devetnaesti vijek, kada se Wildeu na glavu popela klasična otočka konverzacija o kiši, suncu, kišobranima i oblacima, sve radikalno promijenilo.
Nema više umjerene klime, niti ima običnih kiša. Danas je kiša jednako poplava i to u boljem...
Foto: Siniša Pašalić/Ringier
Zdenka pravi najbolji sir u kraju, Slobodan je planinar, koji obilazi nekropole stećaka, Jovan uživa u svom malom imanju kroz koje teče potok, Goran je lovac i zaštitnik šuma... Svi oni brinu istu brigu: da će njihovu Majevicu zagaditi rudnici litijuma.
Piše: Milkica Milojević
Iste brige more i njihove komšije iz Ćelića, majevičke opštine u Federaciji BiH, poznate po jagodama. Litijum je riječ koja izaziva strijepnju i u Tuzli, Brčkom, Ugljeviku, Sapni, Teočaku…
Na području Majevice, na koju su još 2003. bacili oko lovci na litijum, živi oko pola miliona stanovnika.
Ova pitoma zelena planina, u kojoj su sela naseljena, putevi...
Deset godina nakon usvajanja Pariškog sporazuma o klimi, globalni planovi za proizvodnju ugljena, nafte i plina i dalje daleko premašuju granice koje su dopuštene za ublažavanje klimatskih promjena, po izvješću Stockholmskog instituta za okoliš i drugih institucija.
Pariški sporazum bio je prvi univerzalni, pravno obvezujući globalni sporazum o klimi koji je obvezao države da ograniče globalno zagrijavanje na ispod dva stepena Celzijusa, po mogućnosti 1,5 stepena, iznad predindustrijskih razina.
Vlade, zajedno, i dalje planiraju proizvoditi više nego dvostruko fosilnih goriva 2030. nego što bi odgovaralo ograničavanju zagrijavanja na 1,5 stepeni, navodi se u izvještaju, koji je objavljen u ponedjeljak.
Planiraju proizvesti 120...
Foto: Jelena Jevđenić
Od leptira do skakavaca, sićušna stvorenja koja pokreću naš svijet nalaze se u ozbiljnoj opasnosti. Nova istraživanja otkrivju da njihov broj opada ne samo u područjima pod izravnim utjicajem čovjeka, već i u udaljenim, netaknutim dijelovima prirode, piše Science Alert.
Nestanak insekata u ključnim područjima širom svijeta dosad se uglavnom pripisivao uništavanju staništa i lokalnim klimatskim promjenama. Međutim, sada je jasno da negativni utjicaji sežu mnogo dalje od naših neposrednih sfera djelovanja.
Pad od 70 posto u 20 godina
Na području relativno netaknutom ljudskim djelovanjem, biolog Keith Sockman sa Sveučilišta Sjeverna Karolina zabilježio je dramatičan pad broja letećih insekata od...
Okružni sud u Banjaluci je početkom septembra ove godine, donio presudu kojom se tužba Centra za životnu sredinu uvažava i poništava ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju izdalo za planiranu termoelektranu Ugljevik 3.
Na zahtjev Centra za životnu sredinu, Ministarstvo je 21. jula 2023. godine donijelo zaključak kojim se prekida postupak za izdavanje ekološke dozvole za ovaj projekat, do odluke Vrhovnog suda Republike Srpske. Ministarstvo i koncesionar su odluku višeg suda zahtjevali radi vanrednog preispitivanja presude nižestepenog suda kojom je, po tužbi Centra, bila poništena Studija uticaja na životnu sredinu.
-Uprkos prekidu postupka po službenoj dužnosti,...
Foto: Impuls
Sa više od polovine (53 odsto) zemljišta pogođenog sušom, avgust 2025. bio je najsušniji mjesec u Evropi i sredozemljnom regionu otkako je Evropska opservatorija za sušu (EDO) počela da prati 2012. godine taj fenomen, prema analizi ovih podataka koju je sproveo AFP.
Istočna Evropa i Balkan su bili posebno teško pogođeni sušom: u Bugarskoj, Kosovu, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, stopa suše (praćenje, upozorenje ili uzbuna) bila je veća ili jednaka 90 odsto.
U Srbiji je čak 61 odsto zemljišta bilo u statusu "stanja uzbune".
Na Balkanu je suša olakšala šumske požare, u kojima su poginule najmanje dvije osobe i evakuisane su...
