Pretvaranje dodatnih 1,2% svjetske površine u prirodne rezervate spriječilo bi većinu predviđenih izumiranja biljaka i životinja i koštalo bi oko 263 milijarde dolara, tvrdi studiji objavljena u utorak.
Aleksandra, Mia, Lejla i Rejna. Mlade studentice biologije i istraživačice iz Centra dr. Stjepan Bolkay. Tek u ranim dvadesetima, a već nekoliko godina one su na terenu. Istražuju biljni i životinjski svijet Bosne i Hercegovine. Nije im teško ni spavati u šatoru pa bila kiša ili sunce. Niti isprljati ruke da iz blata izvuku, na primjer, žabu. Zmije koje se omotavaju oko ruku - nije problem, sve super, „pa, to je samo zmija“. Niti im je problem baciti se na zemlju pa hvatati insekte i guštere. I šta još sve od sitnog životinjskog svijeta...
“Ne znam ja za to, ja tu, kako da rečem, spašavam duše”, kaže monah u manastiru Svetog cara Lazara u selu Pridvorica u Hercegovini. On živi sam, ali s pogledom vrijednim milijun dolara, gdje god pogled seže odbija se o zelenilo, a među zelenilom žubore izvori i potoci koji čine rijeku Neretvu. Ono što on ne zna je da je u ovom području planirana gradnja niza hidroelektrana, ali i da, s druge strane, nevladina organizacija iz Banja Luke Centar za životnu sredinu, predlaže i ulaže velike napore da se gornji tok ove predivne rijeke napokon zaštiti.
Australija mora preduzeti “hitne” mjere da zaštiti Veliki koralni greben usvajanjem ambicioznijih klimatskih ciljeva, saopštila je Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Svjetske emisije gasova staklene bašte iz energetskog sektora su 2023. porasle 2% i prvi put premašile 40 gigatona CO2, dok su primarna potrošnja energije i upotreba fosilnih goriva također bile na rekordnom nivou, navode u izvještaju Institut za energetiku (EI) i konsultantske firme KPMG i Kearney.
Sa obronaka Zelengore pogled puca nadaleko, kroz beskrajno zelenilo livada i šuma. A negdje u dubini tih šuma buče izvori i slapovi ledene bistre vode. Tu se rađa Neretva. Tu je stanuje prirodno blago, koje se ne može nikakvim novcem platiti i nikakvim čudima tehnologije nadomjestiti, ako se uništi.
Jedna od najređih vrsta mačaka na svijetu, iberijski ris, više nije u grupi ugroženih životinja, saopštili su iz Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).
Više je razloga zbog kojih učestalije srećemo divljač na urbanim prostorima, a jedan od glavnih je sam čovjek, tvrdi Krešimir Krapinec, profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu specijaliziran za pitanja lovstva te kao krivca, uz ostalo, apostrofira loše prostorno planiranje.
Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić (SDP), predstavnici Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH), Svjetske banke i Rudnika mrkog uglja (RMU) Banovići razgovarali su o pravednoj energetskoj tranziciji.
O dodacima prehrani govori se sve češće, a jedan od najzastupljenijih suplemenata su omega-3 masne kiseline. Ribar Paul Greenberg nedavno je gostovao u podcastu Gastro Pod i raspravljao o uticaju industrije omega-3 masnih kiselina na okoliš. Riječ je o zdravim masnoćama koje su važne za funkcioniranje stanice i održavanje srca zdravim.
