Foto: Impuls
Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora - gdje ima najviše šuma i u kakvom su stanju? Kako se ove zemlje bore sa svim onim što prijeti šumama: štetočinama, bolestima, sušom, požarima, nepogama i klimatskim promjenama?
Srbija je do 2020. trebalo da ima stepen šumovitosti od 41,4 odsto, ali je postignuto samo 29,1 odsto – glase podaci Državne revizorske institucije od prije tri godine, piše DW.
U istom izvještaju je navedeno da je samo bespravnom sječom šuma uništeno skoro 88.000 kubnih metara, što čini štetu od skoro pola milijarde dinara.
Međutim, šume stradaju i od vremenskih nepogoda i sve izraženijih klimatskih...
Foto: Unsplash
Svijet neće biti u stanju nositi se s ogromnom količinom plastičnog otpada za deset godina, osim ako zemlje ne pristanu ograničiti proizvodnju, upozorila je Anne Beathe Tvinnereim, kopredsjedavajuća koalicije ključnih zemalja koje žele riješiti problem zagađenja plastikom uoči ključnih pregovora o suzbijanju globalnog zagađenja plastikom.
Govoreći pred završnu, ključnu rundu pregovora UN-a o prvom globalnom sporazumu o okončanju plastičnog otpada u Busanu, u Južnoj Koreji, norveška ministrica za međunarodni razvoj priznala je da postoji raskol između zemalja koje proizvode plastiku i onih drugih, prenio je Tanjug, pozivajući se na Guardian.
Tvinnereim je predstavljala više od 60 nacija sa velikim ambicijama,...
Foto: UNFCCC/Kiara Worth
Novi nacrt sporazuma o novcu za suzbijanje klimatskih promjena i prilagođavanje njima, koji je danas objavljen na konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) COP29 u Azerbejdžanu, zadovoljava bogate zemlje, dok su siromašnije razočarane.
Nacrt predviđa da bogate zemlje do 2035. daju 250 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju, koje su najteže pogođene ekstremnim vremenskim prilikama.
Taj iznos je znatno veći od prethodnog cilja od 100 milijardi dolara godišnje, koji je postavljen prije 15 godina, ali ne predstavlja ni četvrtinu iznosa zahtjevanog od zemalja u razvoju.
Bogate države, međutim, navode da je predloženi iznos realan i da predstavlja gornju granicu za njih. Zemlje...
Foto: Julien Sulpis
Populacije foraminifera smanjile su se za četvrtinu u posljednjih osam decenija.
Međunarodni istraživački tim koji uključuje naučnike iz Francuske, Njemačke, Nizozemske, Japana i Španije analizirao je gotovo 200 000 skupova podataka od 1910. godine kako bi ispitao reakciju planktonskih foraminifera na klimatske promjene.
Prema novoj studiji pod nazivom „Migracija nije dovoljna za moderne planktonske foraminifere u promjenjivom okeanu“ („Migrating is not enough for modern planktonic foraminifera in a changing ocean“), objavljenoj 13. novembra 2024. u časopisu Nature, promjenjivi okolišni uslovi mogli bi do kraja ovog vijeka izazvati izumiranje nekih vrsta planktona što će imati poguban uticaj na morske ekosisteme...
Pet naftnih i hemijskih kompanija, koje su formirale asocijaciju čiji je cilj rješavanje problema zagađenja plastikom, proizvele su 1.000 puta više plastike u roku pet godina od otpada koji su preusmjerili iz životne sredine, pokazuju novi podaci do kojih je došla organizacija za očuvanje okoline Grinpis.
Nova analiza fokusirala se na proizvodnju plastike pet kompanija iz ovog saveza - hemijsku kompaniju Dow, naftne kompanije ExxonMobil, Shell i TotalEnergies, kao i ChevronPhillips, zajedničko preduzeće američkih naftnih giganata Chevron i Phillips 66.
Podaci otkrivaju da je pet kompanija proizvelo 132 miliona tona dvije vrste plastike, polietilena (PE) i PP (polipropilena) za pet godina,...
Danski parlament donio je ove sedmice odluku o sadnji milijardu stabala i pretvaranju 10 odsto poljoprivrednog zemljišta u šume i prirodna staništa u naredne dvije decenije u nastojanju da se smanji upotreba đubriva.
Po odredabama zelenog dogovora postignuto u junu među poljoprivrednicima, industrijom, radnicima i ekološkim grupama, 43 milijarde danskih kruna (5,7 milijarda evra) biće odvojeno za kupovinu zemlje od farmera u naredne dvije decenije, saopštila je Vlada.
Danske šume bi narasle za dodatnih 250.000 hektara, a još 140.000 hektara, koji se trenutno obrađuju, biće pretvoreno u prirodu.
Dogovor je postigla danska vlada koju čine socijaldemokrate, liberali i centralni umjereni i Socijalistička...
Mjesec i po dana nakon gašenja posljednje termoelektrane na ugalj u Ujedinjenom Kraljevstvu, najavljeni su dalji nacionalni koraci u napuštanju ovog prljavog energenta: zabranjuju se novi projekti rudarenja uglja.
Poput legendi da se slonovi pred kraj života odvajaju od krda i odlaze da umru, čini se da je čitava populacija najvećih životinja koje hodaju Zemljom na putu da završi kao kuriozitet u enciklopedijama.
Za zamjenu plastike u pakovanju hrane i medicinskoj opremi, istraživači su do sada razvili nekoliko inovativnih biorazgradivih, bioloških pa čak i jestivih rješenja. Neka od njih su bioplastika na bazi škroba i celuloze, PLA – od kukuruznog škroba, zatim omoti od algi i gljiva. Svako od ovih rješenja sa sobom povlači neki dodatni problem koji s plastikom u praksi ne postoji.
Nakon skoro dvije godine istraživanja aktivnosti rudnika uglja Medna, a radi osnovane sumnje na izvršenje više krivičnih djela: zagađivanje životne sredine i zagađivanje životne sredine opasnim materijama, zagađivanje hrane i vode za ishranu, odnosno za napajanje životinja te neizvršenje odluke o mjerama zaštite životne sredine, Centar za životnu sredinu podnio je Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske krivičnu prijavu protiv pravnog lica “Medna NV” d.o.o. Mrkonjić Grad.
