Foto: Ray Donnelly/Unsplash
Građevinski materijali kao što su beton i plastika imaju potencijal da zadrže milijarde tona ugljen-dioksida, piše u novoj studiji građevinskih inženjera i naučnika za zemaljske sisteme na Univerzitetu Kalifornije, Dejvis i Univerzitetu Stanford. Studija, objavljena 10. januara u časopisu Science, pokazuje da u kombinaciji sa koracima za dekarbonizaciju ekonomije, skladištenje CO2 u zgradama može pomoći svijetu da postigne ciljeve za smanjenje emisije gasova staklene bašte.
„Potencijal je prilično veliki“, rekla je Elisabeth Van Roijen, koja je vodila studiju kao postdiplomac na UC Davisu.
Cilj sekvestracije ugljika je uzeti ugljen-dioksid, bilo s mjesta gdje se proizvodi ili iz atmosfere, pretvoriti...
Foto: Pixabay
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) objavila je da je globalna temperatura u 2024, premašila kritični prag, jer otkako je počelo mjerenje temperature vazduha 1850. godine, prvi put premašena prosječna globalna vrijednost od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski prosjek.
Podaci Kopernikus službe za klimatske promjene pokazuju da su temperaturni rekordi bili premašeni ne samo na godišnjem, već nekoliko puta i na mjesečnom, čak i dnevnom nivou, navedeno je u saopštenju i isatknuto da uprkos naporima WWF-a, ali i drugih svjetskih i lokalnih organizacija za zaštitu prirode, "čovječanstvo krupnim koracima gazi ka neistraženim scenarijima".
Svaka od proteklih 10 godina...
Foto: RTRS
Prema indeksu kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini koji objavljuje "Eko akcija", u većini gradova, a pogotovo Sarajevu, Banjaluci, Zenici i Tuzli, zrak je tokom dana nezdrav, a noću i opasan za zdravlje stanovništva.
Ekolozi i ljekari upozoravaju da se pod hitno ovaj problem mora rješavati, posebno imajući u vidu procjene međunarodnih institucija koje pokazuju da od zagađenog zraka u Bosni i Hercegovini godišnje umre od 3.000 do 5.550 ljudi.
Kvalitet vazduha jutros je nezdrav u Zenici, Tešnju, Bihaću, Maglaju i Banjaluci, Sarajevu, Jajcu, Visokom i Kaknju, vijesti su koje nas posljednjih mjeseci skoro pa svakodnevno bombarduju sa portala....
Foto: AI
Najveći izazov u 2025. godini biće rješavanje pitanja dekarbonizacije privrede, s obzirom na to da je 1. januar 2026. datum kada bi BiH trebala da uđe u sistem CBAM (dodatni porez na ugljen-dioksid), izjavio je potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
Riječ je o porezu koji je EU uvela za proizvode iz takozvanih ugljen-intenzivnih sektora – gvožđe, čelik, aluminijum, cement, đubrivo, električna energija i vodonik, koji se uvoze iz trećih zemalja koje nisu članice EU.
Marinković je ukazao da će u BiH najpogođeniji biti čelik, cement, električna energija, koja ima poseban uticaj na sve ostale grane privrede, te dodao da,...
Foto: Gary Lopater/Unsplash
Najbogatijih 1% ljudi na svijetu već je potrošio svoj udio u globalnom proračunu za ugljik za 2025., i to za samo 10 dana.
Za manje od dvije sedmice, potrošačke navike pojedinca iz ove bogate elite već su uzrokovale u prosjeku 2,1 tonu emisije ugljičnog dioksida, prema analizi Oxfama GB. Nekome iz najsiromašnijih 50% čovječanstva trebale bi tri godine da stvori istu količinu zagađenja.
Ugljični dioksid (CO2) nastaje kad god se izgaraju goriva na bazi ugljika kao što su ugljen, plin i nafta – koja se koriste za proizvodnje električne energije, industrijske procese, grijanje i transport.
Kada se CO2 akumulira u...
Foto: vml.com
Zelene oaze u gradovima su višestruko korisne, ali da bismo uživali u svim njihovim blagodetima, one zapravo ne moraju da budu površinski velike. To nam pokazuju mikrošume koje ubrzano niču između prometnih ulica, tržnih centara i oblakodera širom svijeta, od Londona do Los Anđelesa.
Ovu posebnu tehniku pošumljavanja je sedamdesetih godina prošlog vijeka izumio pokojni japanski botaničar Akira Mijavaki. Najpre se bira autohtono drveće i grmlje iz datog područja, a zemljište na odabranoj lokaciji obogađuje se organskim materijalom. Sadnice treba da se miješaju i da se sade gusto, oko tri komada po kvadratnom metru.
Nakon toga, šumica – čija površina...
Poplave u EU, foto: Maciej Kulczynski/dpa
Voda je ljudski najvitalniji prirodni resurs, ali globalno zagrijavanje mijenja način na koji se voda kreće oko Zemlje. Analiza katastrofa u 2024., koja je bila najtoplija godina ikada zabilježena, pokazala je da su katastrofalni događaji povezani s vodom ubili najmanje 8700 ljudi, 40 miliona ljudi protjerali iz domova i prouzročili ekonomsku štetu veću od 530 milijardi eura, pokazuje najnoviji izvještaj Global Water Monitor 2024.
Rastuće temperature, potaknute stalnim izgaranjem fosilnih goriva, remete ciklus vode na više načina. Topliji zrak može zadržati više vodene pare, što dovodi do intenzivnijih pljuskova. Toplija mora daju više energije uraganima...
Foto: HRT printscreen
Postojanje slijepog kučeta, sisara sličnog krtici, potvrdili su hrvatski naučnici, koji su objavili da imaju laboratorijski dokaz da životinja za koju se vjerovalo da je davno nestala i dalje živi u Hrvatskoj.
Glodar slijepo kuče za sedam dana opustošio je vrt Dijane Molnar.
"Prvo su rekli da jede samo krompir, mrkvu, ono što je u zemlji, a na kraju je ispalo i luk, onda izgrize korijen od paradajza", ispričala je Dijana Molnar za HRT.
Mala dlakava životinja bez očiju i ušiju, slična krtici, živi pod zemljom i kopa tunele u kojima skladišti hranu.
"Jedu hranu ljudima iz vrta, čupaju mrkvice"
"Uglavnom ljudima...
Foto: Abrašmedia
Samo 0,8% nastalog komunalnog otpada u Republici Srpskoj se preda sekundarnim operaterima na dalju preradu, dok se u EU prerađuje gotovo polovinu nastalog komunalnog otpada.
Ovo se, između ostalog, navodi u analizi Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.
Iako ciljevi i planovi EU još uvijek nisu obavezujući za Republiku Srpsku, propisi i politike koje proističu iz Evropskog zelenog plana, uveliko mogu uticati na razvoj domaće privrede, upozorava se u analizi.
Posmatrajući skoro kontinuiran pad ukupno generisanog komunalnog otpada, čija je količina tokom posljednjih pet godina (2019-2023) pala za 5,7%, moglo bi se zaključiti da se Republika Srpska kreće u smjeru ostvarenja...
Foto: NASA
Američka NASA objavila je snimke "Velikog solarnog zida" iz zraka. Riječ je o najvećem kineskom projektu obnovljive energije. Očekuje se da će postrojenje dosegnuti nevjerojatnih 100 GW kapaciteta do 2030. godine.
Projekt nazvan "Veliki solarni zid" je zapravo golemi klaster fotonaponskih energetskih projekata u pustinji Kubuqi u kineskoj regiji Unutarnjoj Mongoliji.
“Pješčana i uglavnom lišena života, pustinja Kubuqi u Unutarnjoj Mongoliji nekada je bila na glasu kao "more smrti". U novije vrijeme, njena polja dina postala su more fotonaponskih mogućnosti, transformiranih naletom novopostavljenih solarnih panela,” stoji u NASA-inom saopštenju.
“Izgradnja je dio kineskog višegodišnjeg plana izgradnje Velikog solarnog zida koji je...
