Zagrevanje planete ovim tempom ostaviće nas zauvek bez Velikog koralnog grebena, glečera na švajcarskim Alpima i Kilimandžaru i belih medveda na Severnom polu.
Ovi crteži u kojim su ljudi i životinje zamenili uloge nateraće vas da se zamislite i da bolje shvatite šta mi njima radimo. Da li biste radije bili moderna tašna ili prostirka na nečijem podu? Svako živo biće ima pravo na život, bilo ono čovek ili životinja!
Jedna od najvećih naftnih kompanija u svijetu Royall Dutch Shell Ltd. nedavno je objavila kako se povlači iz projekta eksploatacije fosilnih goriva na Arktiku uslijed “previsokih troškova operacionih ulaganja i preniske isplativosti koncesioniranog ležišta”.
Svjedoci smo kako širenje globalizacije sve više otežava očuvanje tradicijskih kultura. Zato je način života Dukha plemena iz Mongolije toliko fascinantan i nevjerojatan. Ovo nomadsko pleme živi na isti način i u istoj regiji stoljećima. Trenutno je ostalo 44 obitelji Dukha, svi zajedno broje oko 300 – 400 ljudi.
Dr.sc. Dražen Šimleša je u sklopu Zelene knjižnice održao predavanje u Puli naslovljeno Četvrti svjetski rat. Predavanje se održalo u organizaciji Društva bibliotekara Istre 8. lipnja 2015. g. u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli.
Uništili smo polovicu svih živih životinja koji su živjele u morima i oceanima – u svega četiri desetljeća. U nekim slučajevima, nakon milijuna godina njiihova neometanog življenja, u jedva 40 godina smo istrijebili više od 75 posto nekih vrsta morskih sisavaca, ptica, gmazova, riba... Neke su vrste potpuno iščezle, zbog ljudskog posvemašnjeg uništavanja života u moru.
Na konferenciji za novinare održanoj danas u hotelu Bosna predstavnici Friends of the Earth Europe - najveće mreže za zaštitu životne sredine u Evropi, Centra za životnu sredinu/ Friends of the Earth Bosnia and Herzegovina i Zelene akcije/ Friends of the Earth Croatia pozvali su Vladu Republike Srpske da zaštiti Nacionalni park Sutjeska, jedinstveni biser evropskih predela koji je pod pretnjom izgradnje hidroelektrana.
„Radi se o jednoj od najugroženijih životinjskih vrsta u Crnoj Gori. Njihov broj može da se preklopi sa brojem medvjeda koje imamo u Crnoj Gori. Ova farma ima cilj da sačuva magarca kao životinju, kao dio kulturne baštine Crne Gore. A takođe da kroz proizvodnju mlijeka farma zaradi za sebe, da bude samoodrživa i ima neki profit. U tome sam za sada prilično uspio i reakcije su jako pozitivne“, kaže Darko Saveljić, vlasnik farme.
