Da otvorimo karte na temu ekologije, politike i ekonomije pitanjem: ako je izvesno da nas kapitalistički modalitet bespovratnog uništavanja prirodnih resursa vodi ka sve gorim vremenima, na koje mlako reagujemo konceptom “održivog razvoja”, da li bi situacija bila izglednija i svetlija da je nekim sticajem okolnosti trijumfovala drugačija ideologija? Drugim rečima, da li je komunizam prijatelj životne sredine? Da li je Marks zelen? I konačno, jesu li ekolozi lubenice: zeleni spolja, crveni iznutra, ili prosto usahli krastavci?
Insekticidi iz grupe neonikotinoida ne predstavljaju ozbiljnu opasnost samo za pčele, već i za mnoge duge vrste, upozorava se u izveštaju naučnika koji je 12. januara objavio Grinpis.
Nesnalaženje svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini po pitanju zagađenja zraka postalo je gotovo poslovično. Ne po prvi put, građani su informacije o razini štetnosti zraka morali umjesto od vlasti ili medija tražiti od aktivista čija je brza reakcija pomogla barem u nekoj minimalnoj mjeri. Upravo takva konstelacija odnosa ističe nužnost sistemskog rješenja ili makar primjene pravno važećih ekoloških propisa.
U posljednjih 30 godina proizvodnja plastike dosegnula je vrhunac. Jednostavna i jeftina proizvodnja te još jeftinija zamjena za keramičko ili metalno posuđe rezultirali su današnjom poražavajućom situacijom. Svjetska mora i oceani više nisu prekrasne oaze bioraznolikosti, već postaju kante za plastični otpad. U nastavku pročitajte kako možete smanjiti korištenje plastike i pomoći svjetskim morima i njihovim stanovnicima.
Međunarodna trgovina sve više ugrožava životinjske i biljne vrste, a istraživači su sada objavili i detaljni pregled područja najizloženijih uticaju izvoza proizvoda i potrošnje u SAD, EU, Kini i Japanu. Mapa, objavljena 4. januara, pokazuje kako se, da bi se proizveli kafa ili soja, krčenjem šume na Sumatri u Indoneziji, i državi Mato Groso u Brazilu, dodatno smanjuje već ugroženo stanište desetina vrsta životinja i biljaka u tim oblastima.
Pre dvadesetak godina dve velike severnoameričke države usvojile su primenu GMO semena u poljoprivredi. Evropa to još uvek nije učinila, pa ipak je uspela da postigne bolje rezultate poljoprivrede u smislu sve manje primene pesticida uz slične rezultate proizvodnje.
Osim klimatskih promjena, poljoprivrednim zemljištima diljem svijeta prijeti i nagli razvoj velegradova te nezaustavljivo širenje urbanih područja. Prema studiji koju je objavio PNAS, broj urbanih područja do 2030. godine će se utrostručiti u površini čime će ograničiti i potkopati broj velikih obradivih površina.
