Brojne krize koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu posljednjih mjeseci, bilo da su uzrokovane ljudskim ili prirodnim faktorom, pokazale su da bosanskohercegovačke institucije nisu još uvijek spremne u potpunosti odgovoriti vanrednim situacijama. Prema riječima stručnjaka za ekologiju poseban problem predstavlja industrijalizacija zemlje i politizacija problema.
Sofija – Prošle nedjelje bugarska vlada ignorirala je želju 76.000 građana i odobrila plan upravljanja koji će degradirati Nacionalni park Pirin u Bugarskoj, područje koje je proglašeno i UNESCO-vom svjetskom prirodnom baštinom.
Pohlepa za naftom proizvodi ratove. Uža definicija rata podrazumijeva sukob dvije države, a šira nasilje velikih razmjera radi ostvarivanja neke dobiti. U tom smislu, ekološki pokreti su i mirovni pokret. U epohi dominacije fosilnih goriva, naftne kompanije su moćnije od država, a neke države su prerušene naftne kompanije. I jedne i druge su vodile užasne ratove da bi sačuvale kontrolu nad resursima. Naftnu industriju od početka njenog razvoja prate korupcija i destrukcija (uz posebne doprinose industrije uglja i prirodnog gasa).
Barselona će za manje od dve godine proterati sa ulica automobile starije od 20 godina tokom radne nedelje kako bi za 15 godina smanjila emisiju gasova u saobraćaju za 30%. Zabrana će pogoditi oko 120.000 vlasnika automobila i kombija koji će zbog nemogućnosti da koriste svoja vozila od grada dobiti besplatne karte za javni prevoz.
Uvek u senci svojih većih rođaka, vrste malih divljih mačaka takođe zaslužuju svoje mesto pod suncem. Pogledajte kako se u Španiji bore za status i porast populacije iberijskog risa....
Predsednik Ekološkog pokreta iz Vrbasa Ratko Djurdjevac zatražio je od predstavnika kompanije NIS da hitno prekinu dalja istraživanja izvora nafte u Vojvodini, jer ni ta kompanija ni vlast koja im je to dozvolila, ne brinu o budućnosti i zdravlju stanovnika Vojvodine.
Centri bioraznolikosti ili „hot spots" najvažniji su biološki dijelovi Zemlje u kojima je brojnost različitih vrsta bez premca. Zaštita tih područja trebala bi biti prioritetna, no često je nemoguće boriti se s vjetrenjačama utjecaja klimatskih promjena.
Unatoč tome što neki ljudi niječu postojanje klimatskih promjena, dokazi su svuda oko nas. Prema novom istraživanju Sveučilišta Stirling, šumama diljem svijeta prijeti rizik od smrti zbog širenja suše.
Uzgoj popularnog voća, koje primjerice u Velikoj Britaniji predstavlja proizvod na kojem vlasnici trgovačkih lanaca najviše zarađuju, uz pamuk troši više agrokemikalija od bilo koje druge kulture. Osim zatrovanog i monokulturnim uzgojem osiromašenog okoliša, bananizacija Ekvadora, Hondurasa, Kostarike ili afričkih zemalja često donosi i kršenje radničkih prava.
