Foto: Canva
Ako uspijemo postići klimatski cilj postavljen Pariškim sporazumom, mogli bismo živjeti u svijetu koji je u prosjeku 2 stepena Celzijusa topliji od predindustrijskog nivoa do kraja ovog vijeka, a čak i tada će biti mnogo manje mjesta za ugodan život na ovoj planeti koji zovemo domom.
Prosječna globalna temperatura je već porasla za 1,5 °C iznad predindustrijskih nivoa. Dostigli smo ovu mračnu prekretnicu tek prošle godine.
Sada naučnici izvještavaju da će dodavanje 0,5 °C dodatne toplote globalnom prosjeku utrostručiti površinu zemlje na našoj planeti koja je previše vruća da bi čak i zdrav odrasli čovjek mogao da živi. To je...
Foto: Ray Aucott/Unsplash
Svi znamo da nosorozima i pandama prijeti izumiranje. Međutim, ima dosta vrsta koje tiho izumiru, bez velike pažnje stručnjaka i javnosti. Teška situacija pet vrsta koje su odabrali stručnjaci je dvostruka: njihov nestanak se dešava brzo i van ičije pažnje.
Životinje kao što su morski konjić, sunčev medvjed, slatkovodna kornjača, lenji lori, dugong tj. morska krava, ugrožene su vrste na koje se ne obraća dovoljno pažnje pojedinih stručnjaka i javnosti, kako smatraju proučavaoci – zbog nedovoljne medijske pažnje.
Morski konjić
Prema nekim proučavaocima, pad globalne populacije morskih konjića je između 50 i 80 odsto, u posljednjih 20 godina.
Svih 38 vrsta...
Foto: Impuls
Nekoliko poslanika Evropskog parlamenta uputilo je Evropskoj komisiji pitanja o usklađenosti Reformskih agendi zemalja Zapadnog Balkana s ekološkim ciljevima i kako namjerava da osigura da se predloženim projektima ne ugrožava životna sredina.
U Reformskim agendama, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, predloženi su projekti kojima se nanosi šteta životnoj sredini, uključujući investicije u fosilna goriva u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, naveli su evroposlanici iz grupe Zeleni/Evropski slobodni savez (EFA), prenosi Beta.
Pitanja na koja zahtijevaju pisani odgovor od Evropske komisije uputili su poslanici EP Gordan Bosanac iz Hrvatske, Lena Šiling i Tomas Vaic iz Austrije i Vladimir Prebilič iz...
Selman i Musić se terete za krivično djelo oštećenje tuđe stvari zbog događaja na Prokoškom jezeru u šestom mjesecu prošle godine.
Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona podiglo je optužnicu protiv Adija Selmana i Nedima Musića, aktivista pokreta Karton revolucija.
To su potvrdili i njih dvojica na svojim profilima na društvenim mrežama.
Terete se zbog sumnje da su oštetili dva ilegalna plastična šlaufa koji vodu sa izvora usmjeravaju u ilegalne vikendice iz kojih izlazi kanalizacija koja uništava ekosistem i Prokoško jezero.
Prema njihovim ranijim riječima, sumnja se da su 06.06.2024. godine oko 15h na lokalitetu „Spomenika prirode Prokoško jezero“ oštetili ilegalno postavljeno crijevo koju vodu...
Foto: Unsplash
Otapanje glečera u ovom vijeku biće brže od projekcija u najnovijoj procjeni klimatskih stručnjaka IPCC-a Ujedinjenih naroda.
Otapanje svjetskih glečera ubrzalo se u posljednjoj dekadi, rekli su naučnici u srijedu, upozoravajući da bi u nadolazećim godinama ono moglo biti brže nego što se ranije očekivalo i povećati nivo mora.
Svjetski lglečeri, koji su važni regulatori klime, ubrzano se tope kako se svijet zagrijava.
U prvoj globalnoj procjeni takve vrste, međunarodni tim istraživača otkrio je nagli porast otapanja u proteklih deset godina, s oko 36 posto više izgubljenog leda u razdoblju od 2012. do 2023. nego u godinama od 2000. do 2011.
U...
Foto: Vladimir Topić
Centar za životnu sredinu (Centar) i UG “Dolina Plive” iz Jezera, podnijeli su tužbe protiv rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske (dalje: Ministarstvo) kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru „Jezero”, opština Jezero.
Saznanje o produženju roka tužitelji su dobili posredstvom obavještenja Opštine Jezero od dana 21.1.2025. godine, u kojem se javnost informiše o prijemu rješenja Ministarstva kojim se investitoru istražni rok produžava za naredne tri godine, i to do 4.3.2028. godine.
Inače, dok je dostava relevantne dokumentacije u...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Ornitološko društvo "Naše ptice" poziva ljubitelje ptica u Bosni i Hercegovini da se pridruže velikom izazovu čiji cilj je prikupljanje podataka o pticama na području jugoistočne Evrope, koje je, u poređenju sa ostalim dijelovima Evrope, još uvijek nedovoljno istraženo.
Kako bismo bolje razumjeli obrasce distribucije vrsta, brojnost i trendove na cijelom kontinentu, neophodno je prikupiti više podatkaka upravo iz ove regije. Moto Evropskog savjeta za prebrojavanje ptica (European Bird Census Council) je "Svaka ptica se računa!", ali u slučaju država jugoistočne Evrope, svaka ptica se računa duplo, saopšteno je iz Ornitološkog društva "Naše ptice".
- Sve što trebate uraditi...
Pogled na fjord u Norveškoj, foto: Raimond Klavins/Unsplash
Norveški parlament izglasao je da na zaštićenim rijekama mogu da se grade hidroelektrane, što je izazvalo bijes grupa za očuvanje prirode koje strahuju za sudbinu flore i faune u rijekama i na riječnim obalama.
Prijedlog zakona dopušta izgradnju elektrana većih od 1 MW u zaštićenim plovnim putevima ako je društvena korist "značajna", a posljedice za okolinu "prihvatljive". Izglasan je 13. februara u sklopu mjera za poboljšanje zaštite od poplava i klizišta.
Une Bastholm, član parlamenta Zelenih, opisao je prijedlog kao "istorijski napad na norvešku prirodu" kada je predstavljen prošle sedmice.
Borci za zaštitu životne sredine...
Foto: phys.org
Zemlja je 2020. zabilježila najviši nivo vegetacijskog zelenila od ranih 2000-ih, od kada se ovaj indikator mjeri satelitima. Kada su usporedili satelitske snimke od 2001. do 2020. naučnici su primijetili da je 2020. godine Zemlja proizvela veliku količinu lišća i vegetacije.
Zbog očigledne vremenske podudarnosti s pandemijom COVID-19 prva misao istraživača bila je da je uzrok obilnoj i plodnoj vegetacijskoj godini globalni “lock-down” i smanjenje ispušnih plinova nastalih smanjenim prometom. Dublja promatranja, međutim, pokazala su da su uzroci obilnog zazelenjavanja ipak klimatski napori!
Istraživači su analizirali satelitske podatke prikupljene od 2001. do 2020. tražeći ozelenjavanja u tri faktora: struktura vegetacije,...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Močvare i tresetišta nisu velika već kolosalna skladišta ugljenika i nastavak njihovog konstantnog uništavanja ugrozio bi borbu protiv klimatskih promjena, tvrde stručnjaci.
Tresetišta širom svijeta i dalje su nezaštićena uprkos oromnoj količini ugljen-dioksida koja se emituje njihovim uništavanjem, što utiče na globalno zagrijavanje, upozoravaju stručnjaci nakon analize rezultata istraživanja.
Vlažna životna staništa – tresetišta i močvare – zauzimaju samo tri odsto površine kopna na Zemlji, ali sadrže više ugljenika od svih svjetskih šuma zajedno.
Međutim, poljoprivrednici i rudari isušuju ta područja, prilikom čega se emituje toliko ugljen-dioksida da bi, da su država, močvarna područja i tresetišta bile četvrti zagađivač na...
