Šumski čovjek Jadav Molai Payeng napravio je gotovo nezamislivo za jedan ljudski život. Ovom iznimnom Indijcu trebalo je gotovo 40 godina svakodnevnog rada, ali uspio je: zaustavio je, barem na tih šestotinjak hektara riječnog otočića Majoli, smrtonosni proces uništavanja tla i od pustinje napravio pravu malu džunglu. Ono što je bila eksploatirana i spaljena zemlja, nakon halapljive sječe drveća, sada je dom za više od stotinu slonova, brojne nosoroge, tigrove, jelene...
U 27 zemalja Europske unije uključujući Norvešku i Švicarsku godišnje se na odlagališta otpada odbacuje 38 % plastičnog otpada, 26 % se reciklira, dok se 36 % koristi kao energent dobiven izgaranjem plastike, što rezultira štetnim negativnim posljedicama za ekosustav.
Globalno zatopljenje će smanjiti prinose tri od četiri velike svjetske prehrambene kulture, a to su riža, pšenica i kukuruz. Pošteđena će biti jedino soja. Tako se barem navodi u studiji koju je u časopisu PNAS objavilo Sveučilište u Floridi.
Analiza satelitskih snimaka američke nevladine organizacije Skajtrut (SkyTruth) ukazuje da se najmanje 34.000 galona nafte izlilo u Persijkom zalivu, u blizini obale Kuvajta.
Ukratko, radi se o ekološkom zločinu i krajnjoj nebrizi, samovolji, a sve naravno bez ičije odgovornosti. U ovakvom radnom režimu navedena hidroelektrana je potpuno neprihvatljiva za okoliš, nije društveno odgovorna jer ne vodi brigu o prirodnim resursima, o ranjivosti postojećeg ekosustava, te pravi više štete nego koristi. Situaciju dodatno otežava činjenica da ta rijeka teče kroz dvije države, RH i BiH, ali nažalost, nijednu apsolutno nije briga što se tamo događa i ne postoji međudržavni sporazum o zaštiti rijeka.
