Foto: Freepik
Ekstremne vremenske prilike nepovoljno utiču na mentalno zdravlje i izvještaji i studije pokazuju da toplotni talasi povećavaju broj hospitalizacija osoba sa mentalnim poremećajima, hitnih psihijatrijskih posjeta i poziva na telefonskim linijama za pomoć mentalnom zdravlju.
Takođe se povećava stopa samoubistava i za vrijeme velikih vrućina je tri puta veća mogućnost smrti osobe sa problemima mentalnog zdravlja.
Istovremeno se javlja i novi izazov mentalnom zdravlju – klimatska anksioznost.
“Ljudi sa mentalnim i poremećajima ponašanja, kao što su depresija, bipolarni poremećaj, šizofrenija ili razvojni poremećaji, imaju veći rizik za pogoršanje zdravlja (u ekstremnim vremenskim prilikama)”, rekla je za briselski portal Euraktiv menadžerka programa...
Foto: Impuls
Na samom ulazu u Stolac, nalaze se divlje deponije usred naseljenog područja Gorice te prijete poljoprivrednim površinama i rijeci Bregavi. Nakon što ih je u aprilu ove godine obišao kantonalni inspektor zaštite okoliša deponije, javno komunalno preduzeće „Komunalno” je dobilo naredbu da ukloni otpad iz Gorice. Mještani govore da se otpad i dalje dovozi na ovu lokaciju.
Piše: Rijad Cerić
„Kantonalni inspektor zaštite okoliša je nakon izvršenog inspekcijskog nadzora konstatovao da se na gore navedenom lokalitetu nalaze velike količine različitog otpada: stari namještaj, automobilske gume, uginule životinje, građevinski šut, stare WC školjke, suho granje iz vrtova, te otpad iz autoservisa (plastična...
Foto: Freepik
Svjetlosno zagađenje, odnosno prekomjerna upotreba vještačkog osvjetljenja, utiče na ponašanje ptica širom svijeta.
Ono produžava i prosječno trajanje njihovog pjevanja za čak 50 minuta dnevno, pokazalo je opsežno istraživanje objavljeno u žurnalu Science.
Studiju su sproveli naučnici sa Univerziteta Južni Ilinois u i Državnog univerziteta Oklahome u Sjedinjenim Američkim Državama, analizirajući podatke o ponašanju više od 500 vrsta ptica u različitim dijelovima svijeta i tokom različitih sezona, prenosi Telegraf.
Vještačko osvjetljenje, koje danas zahvata oko 23 odsto površine Zemlje, remeti prirodni ritam smjene dana i noći, utičući na čitav niz bioloških procesa kod brojnih vrsta, navode istraživači.
Podaci su prikupljeni u okviru...
Foto: xiaokang zhang/unsplash
Posjetitelji plaža diljem svijeta godišnje kući odnose tisuće i tisuće tona školjaka. Znanstvenici upozoravaju na važnost školjki u ekosustavu i apeliraju da ih se ostavi na obalama
Piše: Ivana Perić
“Radi se o ljetnom ritualu. Poput jedenja hladne lubenice u sumrak, branja smokava ili ležanja na deki usred noći i promatranja meteorskog pljuska Perzeida. Skupljanje školjki i puževa uz obalu jedna je od najtipičnijih ljetnih navada. Ali to ima svoju cijenu. Uvijek je imalo”, piše novinar Facundo Macchi za španjolski dnevni list El País.
Zaista, jedna od najtipičnijih ljetnih navada – skupljanje školjki intrigantnih oblika i boja te stavljanje pokoje...
Foto: torster
Broj godišnjih posjetilaca u 1990-im godinama bio je manji od 8.000. Prošle godine posjetilo ga je više od 124.000 ljudi.
Antarktik, posljednja velika divljina na Zemlji, suočava se s rastućim pritiskom ljudskih aktivnosti.
Nova studija objavljena u časopisu Nature Sustainability upozorava da rastući turizam i širenje istraživačkih baza zagađuju južni kontinent, ubrzavajući topljenje snijega i ugrožavajući krhke ekosisteme koji su već ugroženi klimatskim promjenama.
Istraživači iz Čilea, Njemačke i Holandije proveli su četiri godine putujući 2.000 kilometara preko Antarktika kako bi izmjerili kontaminaciju. Otkrili su da su u područjima gdje ljudi imaju aktivno prisustvo koncentracije toksičnih metala poput nikla, bakra i...
Foto: tanvi sharma/ unsplash
Interni dokumenti DuPonta iz 1974. pokazuju da je kompanija već tada znala da je recikliranje plastičnih proizvoda tehnički i ekonomski neodrživo. Ipak, umjesto zaokreta, industrija je svjesno odabrala obmanjivati javnost radi profita.
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača plastike, kompanija DuPont, još sredinom 70-ih godina priznala je da recikliranje njihovih plastičnih proizvoda nije izvedivo.
Pokazuje to najnovija istraga portala DeSmog, objavljena uoči pregovora o Globalnom sporazumu o plastici, koji su u kolovozu održani u Švicarskoj, a (još jednom) završili neuspješno zbog protivljenja zemalja proizvođačica fosilnih goriva.
DeSmog je došao u posjed korespondencije tadašnjeg predsjednika uprave DuPonta Charlesa Brelsforda McCoya, koji je...
Ilustracija, foto: Gasilci112
Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom šumskih požara, a do danas je izgorjelo oko milion hektara šuma, što je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Podaci evropskog informacionog sistema šumskih požara (EFFIS) navode da je izgorjelo 1.016.000 hektara, što se posljednji put dogodilo 2006. godine.
Skoro dvije trećine opožarenih površina dogodilo se poslije 5. avgusta, do kada je sistem pokazivao da je u šumskim požarima izgorjelo 380.000 hektara.
Velika većina požara dogodila se na Iberijskom poluostrvu, gdje je u Španiji izgorjelo više od 400.000 hektara, dok je u mnogo manjoj Portugaliji izgorjelo više od...
Foto: Denis Luyten/Wikipedia
Antarktik izgleda prolazi kroz niz međusobno pojačavajućih naglih promjena, sa potencijalno katastrofalnim posljedicama za cijeli svijet, upozoravaju istraživači u studiji objavljenoj u časopisu Nature.
Naučnici, uglavnom bazirani u Australiji, ističu nove dokaze o brzim promjenama u antarktičkom okruženju – povlačenje morskog leda, usporavanje okeanskih struja, topljenje ledenih kapa i prijetnje po opstanak određenih vrsta, poput carskih pingvina.
„Antarktik pokazuje zabrinjavajuće znake promjena u pogledu leda, okeana i ekosistema. Neke od ovih naglih promjena biće teško zaustaviti i imaće posljedice za generacije koje dolaze“, rekla je za AFP Nerili Abram (Nerilie), istraživačica na Australijskom nacionalnom univerzitetu i glavna autorka studije.
Naučnici...
Foto: John Cameron/Unsplash
Pregovori o Globalnom sporazumu o plastici opet su završili bez dogovora. Na posljednjoj sjednici u Ženevi, održanoj početkom mjeseca, petrodržave su još jednom opstruirale donošenje sporazuma. Dok se pregovarači vrte u krug, još jednom je propuštena prilika za da se zaštiti okoliš i ljudsko zdravlje.
Piše: Ivana Živković
Unatoč trogodišnjim pregovorima i rastućem globalnom pritisku, dogovor o Globalnom sporazumu o plastici još jednom nije postignut zbog protivljenja zemalja koje proizvode fosilna goriva.
Početkom kolovoza u Ženevi je počeo drugi dio pete sjednice Međuvladinog pregovaračkog odbora za izradu međunarodnog pravno obvezujućeg instrumenta o onečišćenju plastikom, uključujući i morski okoliš (INC‑5.2). Cilj...
Foto: Sandra Josović
Inicijativni odbor građanske inicijative “Majevica-park prirode, a ne rudnik litijuma“, koju je potpisalo 6057 građana Bijeljine, Zvornika, Lopara i Ugljevika, tražili su poništavanje glasanja sa 15. Redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o građanskoj inicijativi.
Saopštenje CZZS
Ova građanska inicijativa izrađena je i uredno podnesena u skladu sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske, o čemu smo već pisali, zbog čega je ista bila upućena u skupštinsku proceduru i uvrštena na dnevni red plenarne sjednice. Međutim, Narodna skupština ipak nije usvojila građansku inicijativu—ali uz postupanje organa koje nije bilo u...
