Svjetski fond za prirodu (WWF) upozorio je u ponedjeljak na opasnost od nestanka Hutova blata u južnome dijelu BiH zbog toga što je jedna od najpoznatijih močvara u ovome dijelu Europe izgubila polovinu dotoka vode zbog izgradnje hidroelektrana u slivu rijeke Trebišnjice na području Republike Srpske.
Ispod gomila lišća, grančica i kore žive razna stvorenja, od malih gmizavaca kao što su daždevnjaci i žabe do beskičmenjaka kao što su puževi, kišne gliste i pauci.
Kratka prezentacija planova za izgradnju postrojenja za pirolizu guma u ciglani, održana je u četvrtak u Bosanskom Grahovu. Iako ovo nije službena javna rasprava, građani Bosanskog Grahova su se okupili u velikom broju i jasno poručili da im je prioritet očuvanje životne sredine, i da se snažno protive ovom i sličnim projektima.
Više od 40% ledenih ploča na Antarktiku smanjilo se od 1997. godine, a skoro polovina ne pokazuje "znake oporavka", pokazala je studija koja povezuje promjenu s klimatskim slomom.
Srbija od danas preuzima trogodišnje predsedavanje Karpatskom konvencijom na zasedanju Konferencije potpisnica konvencije (COP7) u Beogradu, na kojem će učestvovati ministri životne sredine i visoki zvaničnici karpatskih zemalja.
Nakon podrške inicijativama u Duvanjskom polju, Centar za životnu sredinu podržao je i dvije inicijative za zaštitu prirodnog bogatstva i održivi razvoj Kupreškog polja.
Najveći potencijal za snježne padavine će biti iznad i oko alpskog područja, prema višim nadmorskim visinama jugoistočne Evrope te naravno, nad sjeverozapadnim dijelovima Skandinavije. A kod nas?
Ljudski glasovi dovode do znatno većeg straha kod divljih sisara nego zvukovi koje ispuštaju lavovi, pokazalo je istraživanje sprovdedeno u Južnoj Africi.
Čak 41 posto vodozemaca je pred izumiranjem zbog čovjekovog uništavanja njihovih staništa, bolesti i klimatskih promjena, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature čiji se autori zalažu za zaštitu staništa i smanjenje emisija CO2.
Budući da se i kod nas najavljuje ‘renesansa rudarstva’, sve za potrebe bogatijih zemalja i njihove zelene tranzicije, te naširoko reklamira savremeno rudarenje kao savršeno čisto i neškodljivo po ljude i okoliš, da vidimo šta kaže nauka: „Od sredine 19. stoljeća se direktni odvod rudničkog otpada u rijeke smanjuje njegovim skladištenjem u akumulacije, ali su te strukture podložne čestim oštećenjima, što ostavlja teške posljedice na ekosisteme i ljudske zajednice koje im leže nizvodno. Nova studija pokazuje da je broj ljudi izloženih kontaminaciji uzrokovanoj dugotrajnim ispuštanjem rudarskog otpada u rijeke gotovo 50 puta veći od broja direktno pogođenih oštećenjima brana na akumulacijama rudarskog otpada.” (@RiD)
