Naučnici su razvili biorazgradivu plastiku koja se razlaže na suncu i zraku.
Plastika je veliki problem u svijetu, a ponegdje je značajan uzrok poplava. S obzirom na činjenicu da se plastični polimeri ne razlažu lako, ovaj vid zagađenja može “zakrčiti” rijeke. Ako plastika dođe do mora, ona završava u ogromnim plutajućim poljima smeća.
Kako bi se rješavao problem sa zagađejem plastičnim otpadom, naučnici su razvili razgradivu plastiku koja se razlaže nakon što se izloži suncu i zraku samo sedam dana. To je ogroman napredak u odnosu na činjenicu da su danas za razlaganje plastike potrebna desetljeća pa i stoljeća.
Naučnici su u magazinu Journal of the American Chemical Society (JACS) objavili detalje o razgradivoj plastici koja se na suncu pretvara u jantarnu kiselinu, prirodnu netoksičnu malu molekulu koja je ostavlja mikroplastične fragmente u okolini. Naučnici su koristili nuklearnu magnetnu rezonansu (NMR) i hemijsku sektroskopiju kako bi demonstrirali svoja otkrića na plastici, polimeru baziranom na nafti.
Autori istraživanja su rekli da se razgradiva plastika može miješati s drugom plastikom kako bi se proizveli izdržljiviji predmeti, a uz to bi bili i lakše razgradivi.
Razgradiva plastika bi mogla biti posebno korisna u elektronici. Kada bi se koristila, plastika bi bila zatvorena u elektronskom uređaju te zaštićena od zraka i sunčeve svjetlosti, tako da bi mogla trajati godinama. Međutim, nakon transporta na deponiju, uređaj bi se slomio, a plastika bi bila izložena suncu i zraku te bi se raspala za nekoliko dana.
Nusproizvod plastike, jantarna kiselina, također bi se mogla reciklirati za komercijalnu upotrebu u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Nedavno je razvijena metoda u kojoj se biorazgradia plastika pretvara u mlazno gorivo.
Biorazgradiva plastika je korak naprijed u borbi protiv plastičnog otpada, ali je potrebno učiniti mnogo više jer 10 miliona tona plastičnog otpada završi u okeanima svake godine.
Komercijalizacija nove plastike se očekuje za pet do deset godina.
Energetika.ba