Na morskom dnu do 11 miliona tona plastičnog otpada

Foto: smartwatermagazine.com

Podvodnim vozilima na daljinsko upravljanje (ROV) omogućeno je približno kvantificiranje plastičnog otpada koji završava na morskom dnu i određivanje mjesta na kojima se nakuplja.

Između tri i 11 miliona tona plastičnog otpada se nakupilo na dnu svjetskih okeana, prema studiji koju su ovog mjeseca objavili australski i kanadski istraživači, piše dpa, prenosi Hina.

Podvodnim vozilima na daljinsko upravljanje (ROV) omogućeno je približno kvantificiranje plastičnog otpada koji završava na morskom dnu i određivanje mjesta na kojima se nakuplja prije nego što se raspada u manje dijelove i miješa sa sedimentom, rekla je Denise Hardesty iz australske naučne agencije Csiro.

“Znamo da milioni tona plastičnog otpada ulaze u naše okeane svake godine, ali ono što nismo znali jest koliko tog onečišćenja završi na okeanskom dnu”, rekla je Hardesty, jedna od autorica izvještaja, koje su izradili Csiro i Univerzitet u Torontu.

Iako su se ranije objavljivale procjene količine mikroplastike, studija “Plastika u dubokom moru – Globalna procjena akumulacije na dnu okeana” bavi se većim predmetima poput mreža, čaša ili plastičnih vrećica.

Dugoročno odlagalište

S obzirom na to da se očekuje udvostručenje korištenja plastike do 2040, za zaštitu morskih ekosistema i životinjskog svijeta ključno je razumjeti kako i gdje se otpad premješta u okeanu, tvrde naučnici.

Onečišćenje plastikom na morskom dnu moglo bi biti 100 puta veće od količine plastike koja pluta na površini, rekla je Alice Zhu, doktorantica na Univerzitetu u Torontu koja je predvodila istraživanje.

Dno okeana je stoga postalo dugoročno odlagalište za veći dio plastičnog otpada.

“To je dodatno pogoršano krajnje sporim stopama razgradnje plastike u hladnim okolišima kojima nedostaje kisika i ultraljubičastog zračenja”, stoji u istraživanju.

Prema rezultatima, oko pola (46 posto) procijenjene plastične mase se nalazi iznad 200 metara dubine, a ostatak se proteže sve do 11.000 metara.

Izvor: Agencije
 

Povezane vijesti

Aarhus centar u BiH traži preispitivanje zakonitosti postupka za eksploataciju krečnjaka u Osojnici kod Doboja

Foto: Aarhus centar u BiH -Sudske presude se moraju poštovati, a učešće javnosti ne smije biti samo formalnost, navode iz Aarhus centra u BiH.  Autor: Impuls Aarhus...

Vjetroelektrane u BiH – obnovljivo nije nužno i održivo

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Poznato je da po standardnoj definiciji, energija vjetra važi za obnovljivi izvor energije, te da su vjetroelektrane uveliko u primjeni u evropskim...

Popular Articles