Istraživači kažu da su prirodni procesi vodeći uzrok ovog porasta temperature, ali i da su klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima značajno doprinijele tome.
Južni pol je inače jedno od najhladnijih mjesta na planeti sa prosječnom temperaturom od – 49 stepeni Celzijusovih. Ranija istraživanja su pokazivala da je antarktički plato jedno od rijetkih mjesta na planeti koje se hladilo dok se ostatak svijeta zagrijavao zbog klimatskih promjena, međutim to više nije slučaj.
U posljednjih 30 godina Južni pol se zagrijevao za 0,6 stepeni Celzijusovih po deceniji, što ga čini jednim od mjesta koja se najbrže zagrijavaju na planeti. Važno je ipak istaći da zagrijavanje na Antarktiku nije uniformno i da se sam Južni pol zagrijava znatno brže od ostatka kontinenta. Najveći nivo zagrijavanja zabilježen je u 21. vijeku, a 2018. godina je bila najtoplija ikada zabilježena na ovom kontinentu.
Glavni uzrok zagrijavanja je neuobičajeno topla temperatura okeana u oblasti tropskog zapadnog Pacifika koja je povezana sa prirodnom pojavom koja se zove “međudekadna pacifička oscilacija”. Vodeći istraživač ove studije Kajl Klem sa Viktorija univerziteta u Velingtonu (Novi Zeland) za Carbon Brief kaže da su klimatske promjene vrlo izvjesno imale ulogu u velikom povećanju temperature na Južnom polu, ali da nisu dominantan uzrok.
U isto vrijeme, posljednjih godina je u zapadnom dijelu Antarktika zabilježeno ubrzano topljenje leda na mjestima gdje kontinentalni glečeri dolaze u dodir sa toplim okeanom. Ovo topljenje može izazvati nestabilnost ledenih ploča na Antarktiku i posljedično ubrzan porast nivoa mora, piše Klima101.