Istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances, uporedilo je stare karte i nove snimke 1.500 šumskih predjela kako bi procijenilo koliko je vrsta drveća već izgubljeno i koliko će ih nestati do sredine vijeka.
Istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances, uporedilo je stare karte i nove snimke 1.500 šumskih predjela kako bi procijenilo koliko je vrsta drveća već izgubljeno i koliko će ih nestati do sredine vijeka.
Utvrđeno je da je bi Amazonija, šuma najveće bioraznolikosti na Zemlji, mogla da bude stanište više od 15.000 vrsta. Između 36 i 57 odsto njih mogu se klasifikovati kao globalno ugrožene vrste prema kriterijumima međunarodne “crvene liste”.
Profesor Karlos Perez sa univerziteta u Norviču jedan je od 158 istraživača iz 21 zemlje koji su radili na studiji. On kaže da postoje velike praznine u znanju o životinjskih i biljnim vrstama u Amazoniji, od drveća i paprati do šišmiša i ptica.
“Naše istraživanje pokazuje da je više od polovine svih vrsta suočena s izumiranjem”, istaknuo je Perez. “Na sreću, zaštićena područja i plemenski rezervati danas čine oko polovine Amazonskog bazena, na kojima žive dovoljno velike populacije većine ugroženih vrsta”, dodao je on.
N.N.