Godišnji skup mreže Eko BiH održan je proteklog vikenda u Visitor centru Pecka. Sastanku su prisustvovali predstavnici 22 udruženja koja su ovom prilikom potvrdili svoje članstvo u mreži učešćem na sjednici skupštine.
Naime, iako je mreža Eko BiH i dalje neformalna, članovi koordinacionog odbora (KO) i sekretarijata mreže (čiju ulogu trenutno ima udruženje Eko forum) organizovali su godišnji sastanak mreže s ciljem okupljanja članica, diskusije o aktualnim temama i zajedničkog odlučivanja o ključnim dokumentima mreže: Poslovnika o radu mreže, izmjena Etičkog kodeksa te odluku o izboru novog saziva koordinacionog odbora mreže.
Na osnovu nominacija članica, jednoglasno je izabran novi saziv KO kojeg sada čine: Amra Skramončin (Centar za ekologiju I energiju), Alma Midžić (Nova agenda za razvoj), Vladimir Topić (Centar za životnu sredinu), Zoran Šeremet (Dinarica), Anes Podić (Eko akcija), Majda Ibraković (Eko forum), Emina Veljović (Aarhus Centar u BiH). Članice mreže su izrazile zahvalnost prethodnom sazivu KO kojeg su uz Amru Skramončin, Eminu Veljović i Anesa Podića dodatno činili: Tihomir Dakić (Centar za životnu sredinu), Mario Crnković (Green Team), Samir Lemeš (Eko forum), Robert Oroz (Eko Gotuša). Zasada, koordinaciju mreže/sekretarijat do daljnjeg odnosno do izbora novog sekretarijata, zadržavaju udruženje Eko forum uz koordinaciju Majde Ibraković.
Na skupu su istaknuti rezultati izvještaja projekta Eko BiH mreža i cjelokupno djelovanje mreže u protekloj godini. Završni izvještaj će nakon kraja zagovaračkog projekta Eko BiH mreža biti objavljen na web stranici mreže.
Uz formalni dio sastanka, organizovan je edukativni i aktivistički program za učesnike/ce sastanka. Svjetlana Nedimović, urednica portala Riječ i djelo, povela je kritičku diskusiju na temu zelene tranzicije u globalnim i lokalnim okvirima. Dajana Cvjetković, programska koordinatorica iz Centra za promociju civilnog društva predstavila je rezultate istraživanja “Putuješ li, Evropo? Kapaciteti organizacija civilnog društva u oblasti zaštite okoliša i EU integracija”. Zajedničku diskusiju kroz analizu i evaluaciju ekološkog pokreta i djelovanja organizacija u BiH na kraju je poveo Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu.
U sklopu sastanka održana je terenska posjeta obližnjem rudniku boksita i rudniku uglja Medna, koji od 2022. godine eksploatiše ugalj koji se uglavnom izvozi u susjednu Srbiju, pritom bez ekološke dozvole i uopšteno bez reakcija inspekcijskih organa. Rudnik trenutno uzurpira više od 11 ha od planirane površine i uzrokuje enormno zagađenje vodotoka potoka Grabovac, rijeke Medljanke i rijeke Sane. Od prve kategorije kvaliteta, ovi vodotoci su od početka rada rudnika ušli u kategoriju otpadnih voda! Eko BiH mreža pruža solidarnu podršku našim članicama – udruženjima Centar za životnu sredinu i Greenways koji već nekoliko godina vode pravnu bitku, zagovaraju zaštitu područja te pomažu lokalnim zajednicama u ovom (nažalost) rijetko naseljenom kraju. Tim povodom, članice mreže poručuju domaćim i međunarodnim akterima: da Bosna i Hercegovina nije rudarska kolonija! Udruženja se zajedničkim snagama zalažu za jače zauzimanje javnog prostora i prirodnih dobara kroz intenziviranje procedura zaštite prirode i povećanje broja zaštićenih područja u BiH, koja očigledno s razlogom ima tek nešto više od 3% površine pod zaštitom.
Mreža Eko BiH podržava borbu svojih članica i ugroženih zajednica protiv nasilja ekstraktivizma – otimanja prirodnih dobara naše zemlje, a koje se trenutno odvija pod uticajem zelenog kolonijalizma.
Ova aktivnost realizirana je uz podršku projekta “Misli o prirodi!” kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Izvor: Ekobih.net