Evropsko tlo se najbrže zagrijava

Evropa se zagrijava brže od svjetskog prosjeka, a novi podaci pokazuju da je prošla godina bila najtoplija od početka mjerenja, navodi Svjetska meteorološka organizacija.

Tokom proteklih pet godina, globalna temperatura bila je prosječno nešto veća za jedan stepen Celzijusov u odnosu na kraj 19. vijeka.

U istom periodu, u Evropi je bila veća za gotovo dva stepena Celzijusova.

Prema evropskim podacima koji potiču iz klimatološke službe EU “Kopernikus”, 11 od 12 najtoplijih godina u Evropi od početka mjerenja bile su nakon 2000. godine.

Toplo vrijeme i toplotni talasi tokom ljeta doveli su prošle godine do suše u mnogim dijelovima centralne Evrope, navodi BBC.

U mnogim dijelovima kontinenta temperatura je bila tri do četiri stepena Celzijusova veća od uobičajene.

Sve to je u korelaciji s količinom sunčevih zraka koje su pogodile Evropu prošle godine. Broj sunčanih sati najviši je do sada zabilježen.

Uzimajući sve podatke zajedno, vidi se jasan trend zagrijavanja u protekle četiri decenije.

Profsor Ruan Saton iz britanskog Nacionalnog centra za atmosferu navodi da su dva razloga ključna:

“Prvi je da se kopnena područja brže zagrijavaju od okeana, a drugi je smanjenje određene vrste zagađenja vazduha, koje je doprinijelo nedavnom zagrijavanju Evrope, posebno ljeti”.

Naučnike brine činjenica da je prosječna temperatura u Evropi u zadnjih pet godina, prosječno, veća za dva stepena u odnosu na predindustrijsko doba.

Pretpostavlja se da pandemija virusa korona možda privremeno da zaustavi emisiju staklenčkih bašti, ali naučnici upozoravaju da treba učiniti mnogo više kako bi se zaustavili zabrinjavajući trendovi.

“Zagađenje je smanjeno nakon pada ekonomskih aktivnosti, ali ugljen-dioksid ne nestaje preko noći”, upozorava profesor Danijela Šmit sa Univerziteta Bristol.

Srna

Povezane vijesti

Izvještaj EK za 2026: Loš napredak BiH u oblasti ekologije i klime

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku BIH za 2026. godinu, u Poglavlju 27 „Životna sredina i klimatske promjene“, pokazuje da je BiH...

BITKA ZA PLAVO SRCE EVROPE: Zarobljavanje rijeka u BiH i Albaniji

  Bosna i Hercegovina je za trinaest godina izgubila 266 kilometara gotovo prirodnih dionica većih rijeka dok je 126 malih hidroelektrana 2025. proizvelo tek 2,41...

Popular Articles