Foto: Impuls
Komisija se obvezala i da će od 2030. prepoloviti zagađenje mora plastikom i hemikalijama te da će obnoviti 20 posto morskih ekosistema.
Evropska unija donijela je akt o zaštiti okeana i najavila milijardu eura investicija za zaštitu mora i održivo ribarenje, a evropski povjerenik za ribarstvo i okeane u utorak je naglasio da taj dokument mora biti „provediv” da bi bio značajan.
Nekoliko dana nakon dovršetka konferencije o okeanima koja se održala u Nici, a na kojoj je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila milijardu eura investicija u očuvanje mora, nauku i održivo ribarenje, kiparski povjerenik Costas Kadis u Evropskom parlamentu naglasio je da se događa „zamah” po pitanju zaštite svjetskih mora.
Iznio je plan Komisije u tom smjeru koji uključuje prioritete poput širenja zaštićenih morskih područja, poticanja obalnih zajednica da razvijaju održive poslovne modele, razvoj morske industrijske strategije, obnovu ribarskih fondova, borbu protiv ilegalnog ribarstva te osnaživanje malih ribara i najudaljenijih regija.
Kiparski povjerenik, biolog po struci, naglasio je da je ključna provedivost Komisijinog plana kako bi on bio značajan. Komisija se obvezala i da će od 2030. prepoloviti zagađenje mora plastikom i hemikalijama te da će obnoviti 20 posto morskih ekosistema.
Evropski parlament o ovoj je temi razgovarao u sedmici nakon skupa koji se održao u Nici, na kojem su učestvovale mnoge svjetske vođe.
Konferencija o okeanima u južnom francuskom gradu rezultirala je akcijskim planom s 800 dobrovoljno preuzetih obaveza za zaštitu svjetskih mora od strane vlada, naučnika, agencija UN-a i nevladinih organizacija.
U Nici je najavljeno i oko 8,7 milijardi eura investicija filantropa u idućih pet godina za zaštitu okeana, a nekoliko država proširilo je svoja područja zaštite mora, čime je zaštićeni svjetski teritorij narastao s osam na deset posto ukupnog mora.
Na konferenciji je još 19 država ratifikovalo Ugovor o otvorenom moru kojemu je cilj zaštititi i svjetske okeane na područjima izvan nacionalnih jurisdikcija, odnosno oko 60 posto ukupnih svjetskih mora. Da bi taj dokument stupio na snagu potrebna je ratifikacija najmanje 60 država, a dosad je to učinilo 50, no najavljeno je da bi se potreban broj mogao doseći do septembra ove godine.
Iz Nice je poslana i poruka vladi SAD-a koju su na konferenciji predstavljali samo promatrači. Američki predsjednik Donald Trump krajem sprila potpisao je izvršnu uredbu za ubrzavanje izdavanja dozvola za unilateralnu eksploataciju morskog dna u međunarodnim vodama, praksu koju je njegov francuski kolega Emmanuel Macron proglasio „ludilom”, prenio je Le Monde.
Još četiri države pridružile su se globalnom savezu protiv rudarenja morskog dna, čime je njihov broj narastao na, kritičari kažu, „samo” 37 država.
U Nici je obaveze preuzelo i nekoliko evropskih država. Njemačka je pokrenula program vrijedan 100 milijuna eura za čišćenje zaostalog oružja iz Sjevernog mora i Baltika.
Italija izdvaja 6,5 milijuna eura za jačanje nadzora obalne straže u zaštićenim morskim područjima te na naftnim platformama, uključujući i putem satelitskog sistema nadzora.
Španija se pak obvezala na stvaranje pet novih morskih zaštićenih područja koja bi omogućila zaštitu 25 posto njenog morskog teritorija.
Agencije