Utorak, 31 Marta, 2026

Evropa i Afrika moraju pomjeriti granice adaptacije

Foto: undp.org

Danska sada predsjedava Evropskom unijom, a pred njom je važan program vezan za klimu.

Pišu: Mattias Söderberg i Grace Mbungu

Pored unutrašnjeg izazova da se postigne dogovor o stavu EU na predstojećem samitu COP30 o klimi u Brazilu i 7. samitu šefova država Afričke unije i Evropske unije u Angoli, Danska će takođe predvoditi diplomatske kontakte, balansirajući geopolitičke, trgovinske i bezbjednosne probleme. Kao takvo, dansko predsjedavanje EU će svakako biti teško; tvrdimo da ono takođe predstavlja jedinstvenu priliku koju treba iskoristiti.

COP30 i samit AU-EU u novembru pružaju mogućnosti EU da produbi svoje partnerstvo sa Afrikom, jednim od kontinenata najranjivijih na uticaje i rizike klimatskih promjena – uprkos minimalnom doprinosu trenutnim i istorijskim globalnim emisijama.

Afrička klimatska realnost je surova: česte suše, razorne poplave i rastuće temperature ugrožavaju dostupnost hrane i vode, zdravlja, ekonomskog rast, socijalnu stabilnost i regionalnu bezbjednost. Ovi uticaji potkopavaju dobitke ljudskog razvoja i buduće ekonomske izglede širom kontinenta.

Ipak, doprinos Afrike emisijama gasova staklene bašte ostaje mali u poređenju sa istorijskim i sadašnjim uticajem Evrope. Ova asimetrija zahtjeva klimatsko partnerstvo utemeljeno na pravdi, ravnopravnosti i solidarnosti.

Istovremeno, nedostatak povjerenja i različiti prioriteti i vizije između kontinenata su značajni. Afričke vlade su i dalje frustrirane zbog razočaravajućih ishoda COP29 i najnovijih pregovora o klimi u Bonu, a EU je zabrinuta zbog rastućih geopolitičkih tenzija, gdje saradnja EU i Afrike postaje ključna.

Potreban je novi cilj finansiranja adaptacije

Čujemo da će adaptacija postati prioritetna tema na COP30, kao i na predstojećem drugom Afričkom samitu o klimi u septembru. Sastanak lidera AU-EU takođe nudi platformu za oba kontinenta da artikulišu zajedničke prioritete i obaveze kako bi se povećao fokus na adaptaciji.

EU mora iskoristiti ovaj trenutak da poveća podršku za prilagođavanje klimatskim promjenama u Africi, prepoznajući mjere prilagođavanja i finansiranje kao podjednako hitne i važne kao i mjere za ublažavanje.

Ovo je dugo bio ključni poziv afričkih zemalja, a COP30 bi trebalo da bude mjesto gdje će se EU obavezati na novi, ambiciozni cilj finansiranja prilagođavanja koji prevazilazi trenutnu obavezu da se udvostruči finansiranje prilagođavanja do 2025. godine u poređenju sa 2019. godinom.

S obzirom na brzo rastuće klimatske uticaje, drastično povećanje finansiranja adaptacije i olakšavanje isporuke i pristupa su neophodni za zadovoljavanje rastućih potreba i smanjenje očiglednog finansijskog jaza. Trenutno, oko 32% klimatskih finansiranja koje stiže u Afriku ide na adaptaciju, a ova brojka je sama po sebi ograničena na 2-4% globalnog klimatskog finansiranja.

Štaviše, finansiranje za adaptaciju mora biti dostupno, predvidljivo i prilagođeno lokalnim potrebama i prioritetima. Mnoge afričke zemlje se suočavaju sa visokim dužničkim teretom, što ograničava njihov fiskalni prostor za ulaganje u otpornost.

EU bi stoga trebalo da da prioritet mobilizaciji grantova i koncesionog finansiranja u odnosu na kredite, dok se istovremeno zalaže za reforme u međunarodnoj finansijskoj arhitekturi kako bi se olakšao pristup i osnažile regionalne i lokalne institucije. Decentralizacija isporuke klimatskih finansiranja putem regionalnih kancelarija i lokalnih bankarskih institucija može ubrzati sprovođenje i osigurati da sredstva stignu do zajednica na prvoj liniji fronta.

Adaptacija kao dio razvoja

Afričko-evropsko klimatsko partnerstvo takođe mora da prihvati integrisani pristup.

Adaptacija nije samo pitanje životne sredine; ona se presjeca sa zdravljem, bezbjednošću hrane, infrastrukturom, mirom i ekonomskim razvojem. Na primjer, u Africi je klimatska kriza isprepletena sa socijalnom i ekonomskom nerazvijenošću, nejednakostima i krizom siromaštva uslijed nestašice vode, energije i hrane. Integracijom adaptacije u aktivnosti koje se bave ovim širim razvojnim agendama, može se postići sinergija.

Stručnost u zelenim tehnologijama, sistemima ranog upozoravanja i klimatski pametnoj i preciznoj poljoprivredi može dopuniti lokalne inovacije i tradicionalno znanje. Olakšavanje transfera tehnologije i zajedničkog istraživanja doprinjeće adaptaciji, stvaranju radnih mjesta i otvaranju novih tržišta za održivi rast.

Centralni stub klimatske pravde

Konačno, njegovanje raznovrsnog i inkluzivnog dijaloga je ključno za izgradnju povjerenja i zajedničke odgovornosti. U tom kontekstu, EU bi trebalo aktivno da angažuje širok spektar afričkih partnera kako bi se preispitao napredak i uticaj postojećih inicijativa – kao što je Inicijativa Tima Evrope za prilagođavanje i otpornost na klimatske promjene u Africi, vredna milijardu evra, koju su na COP27 pokrenule EU i nekoliko država članica, uključujući Dansku.

Danska predsjednička pozicija EU nalazi se na raskrsnici. Zalaganjem za ambicioznu, pravednu i akciono orijentisanu agendu Afrike i Evrope za prilagođavanje klimatskim promjenama, može da katalizuje partnerstvo koje štiti živote, sredstva za život i mir na oba kontinenta. Neodlučno djelovanje rizikuje potkopavanje globalnih klimatskih ciljeva i pogoršanje nejednakosti koje podstiču regionalnu nestabilnost i raseljavanje.

Da bi se Afrika, Evropa i svijet usmjerili ka prosperitetnoj i klimatski otpornoj budućnosti, rješenja i akcije za prilagođavanje koje proizilaze iz predstojećih samita i pregovora trebalo bi da budu usklađene sa potrebama, vrijednostima i prioritetima ljudi na terenu.

Poruka Danske i EU mora biti jasna: prilagođavanje klimatskim promjenama nije sporedno pitanje, već centralni stub klimatske pravde i održivog razvoja. Vrijeme je za smjelo vođstvo i solidarnost.

Chlimate Home News

*Matijas Soderberg je globalni rukovodilac za klimatske promjene u organizaciji DanChurchAid, a Grejs Mbungu je viša saradnica za klimatske promjene u Fondaciji Afrika-Evropa.

Povezane vijesti

„Intenzivan bol“: Opasni mrav se širi Evropom 

Foto: David Grunicke/iNaturalist Njegovi ubodi nisu samo bolni, već i potencijalno opasni, ponekad izazivajući alergijske šokove. Azijski igličasti mrav se širi po Sjedinjenim Američkim Državama,...

Dok vijećnicima Vareša rudarska kompanija organizuje ekskurziju, građani testiranja plaćaju iz svog džepa privatnim klinikama

Foto: Robert Oroz “Dok se općinski vijećnici spremaju na putovanje u Bugarsku o trošku kompanije DPM Metali, zabrinuti građani Vareša vode jednu sasvim drugačiju borbu,...

Popular Articles