Foto: Unsplash
I 2019. vjerovatno će biti topla, tvrde naučnici evropske agencije za klimatske promjene Copernicus.
Prošla godina bila je četvrta najtoplija u istoriji mjerenja, nastavljajući trend zagrijavanja Zemlje zbog stakleničkih plinova, objavila je evropska agencija za klimatske promjene Copernicus.
Prosječna temperatura zraka bila je 14,7 Celzijevih stepeni, samo 0,2 stepena manja od rekorda, stoji u prvoj globalnoj procjeni zasnovanoj na cjelogodišnjim podacima.
I 2019. vjerovatno će biti topla, kažu naučnici u agenciji.
“Dramatični klimatski događaji poput suhih i toplih ljeta u velikim područjima Evrope ili rastuće temperature oko Arktika alarmirajući su znakovi za sve nas”, rekao je Jean-Noël Thépaut, čelnik Copernicusa.
Među ostalim ekstremima u 2018. Kalifornija i Grčka pretrpjele su velike šumske požare, Kerala u Indiji imala je najgoru poplavu od 1920-ih, a val vrućina pogodio je dijelove planete od Australije do sjeverne Afrike.
Oko Antarktika površina pod morskim ledom na početku 2010. na najnižem je nivou, pokazuju podaci američkog Nacionalnog centra za snijeg i led.
Novi rekord
Posljednje četiri godine u prosjeku su bile najtoplije od početka mjerenja temperature u 19. stoljeću. Godina 2016. bila je najtoplija zahvaljujući El Niñu, koji je zagrijao površinu Tihog okeana, zatim slijedi 2017, pa 2016.
U izvještaju Copernicusa stoji da je koncentracija ugljik-dioksida u atmosferi dosegla novi rekord od 406,7 ppm, u odnosu na 404,1 u 2017, uglavnom zbog sagorijevanja fosilnih goriva.
Izvor: Agencije