Foto: Wikimedia
Istraživanja pokazuju da je broj leptira na livadama i pašnjacima Evrope u kontinuiranom padu. Nova regulativa EU ima za cilj da zaustavi ovaj trend.
Leptiri na travnjacima će uskoro igrati još veću ulogu u zakonima EU o očuvanju prirode. Na osnovu pojava i populacijskih trendova leptira, države članice trebaju dokumentovati napredak koji su postigle u implementaciji planiranog „Zakona o obnovi prirode“. Za to će se koristiti Indikator leptira na travnjacima, koji je nedavno po osmi put izračunala europska fondacija “Butterfly Conservation Europe”. Ova analiza, koja uključuje podatke i ekspertizu mnogih volontera u Njemačkoj i koju koordiniraju stručnjaci iz Helmholtz centra za istraživanje okoliša (UFZ) u Haleu, pokazuje hitnu potrebu za djelovanjem. To je zato što se situacija s leptirima na travnjacima u Evropi znatno pogoršala od prvih analiza iz 1990. godine.
Više od 80% staništa u EU trenutno se smatra ranjivim. To ima negativne posljedice na njihovu funkcionalnu sposobnost, a time i na usluge koje pružaju ljudima. Europska komisija je predložila novi set pravila kako bi popravila tu situaciju. „Zakon o obnovi prirode“ jedan je od ključnih elemenata Strategije EU o biodiverzitetu 2030. koja će biti objavljena u maju. On definira obavezujuće ciljeve za cijelu EU za renaturaciju različitih ekosistema. Dvije godine nakon što uredba stupi na snagu, države članice moraju dostaviti planove o tome kako namjeravaju ostvariti te ciljeve. Također moraju dokumentovati uspjeh svojih mjera.
Međutim, trenutno postoji samo nekoliko indikatora koji mogu pouzdano pokazati stanje biodiverziteta. Za većinu životinjskih i biljnih grupa ne postoje podaci o širem dijelu Europe koji bi se mogli porediti i na osnovu kojih bi se procijenio razvoj populacija. Nekoliko izuzetaka uključuje ptice, slijepe miševe i leptire.
“Leptiri su naročito idealni bioindikatori”, kaže poljoprivredni ekolog prof. dr Josef Settele sa UFZ-a. To je zato što se ovi insekti pojavljuju u širokom rasponu staništa i osjetljivo reagiraju na promjene okoliša. Sa svojim specifičnim zahtjevima, često su reprezentativni za mnoge druge insekte. Dodatno, zbog njihovog atraktivnog izgleda, lahko je motivisati volontere da sudjeluju u naučnom brojanju leptira na svojim područjima.
Takve akcije postaju sve popularnije. Na primjer, 2005. godine UFZ i Gesellschaft für Schmetterlingsschutz (GfS) pokrenuli su naučni projekat građana/ki pod nazivom “Tagfaltermonitoring Deutschland” (Monitoring leptira u Njemačkoj) u kojem svi zainteresirani mogu učestvovati. Od tada, entuzijasti leptira iz cijele Njemačke šetaju fiksnim rutama od proljeća do jeseni kako bi zabilježili broj jedinki i vrste koje su vidjeli. Slični programi praćenja sada postoje u većini drugih europskih zemalja. “Oko 5.000 volontera rasprostranjenih širom Europe sada učestvuje, svi slijede isti protokol,” kaže Settele.
Podaci se prikupljaju i analiziraju u centralnoj bazi podataka “European Butterfly Monitoring Scheme” (eBMS) kojom upravlja UKCEH, a druga kopija baze se nalazi na UFZ-u i holandskom “Vlinderstichtingu”. Na taj način se može pratiti razvoj populacija pojedinih vrsta. Mogu se identifikovati i česti trendovi za stanovnike određenih staništa.
Upravo na tome se zasniva Indikator leptira na travnjacima, koji uključuje populacijske trendove 17 tipičnih vrsta leptira koje žive na livadama i pašnjacima. Ako se pozitivni i negativni trendovi kod ovih vrsta grubo uravnoteže, indikator ostaje na istom nivou. Ako više vrsta opada nego što raste u istom periodu, vrijednost se smanjuje – i obrnuto. Niže vrijednosti stoga ukazuju na veće probleme među ovim stanovnicima travnjaka.
Najnoviji rezultati ovih analiza, koji uključuju podatke od 1990. do 2020. godine, ne upućuju na dobro stanje. U 27 država članica EU samo je vrsta Anthocharis cardamines imala umjeren porast broja jedinki. Tri vrste su stabilne: Ochlodes sylvanus, Lycaena phlaeas i Maniola jurtina. Pet vrsta od Polyommatus icarus do Lasiommata megera pokazuju opadanje populacija. „Najveći gubitak zadnjih godina je pretrpio Phengaris arion, koji je na primjer potpuno nestao u Holandiji“, kaže Settele. Za preostale vrste, od 17 proučavanih vrsta leptira ili nema jasnog trenda ili ima premalo podataka.
Slika postaje još nepovoljnija kada se sagleda Europa u cjelini. Tada ne postoji vrsta koja je u porastu, a samo tri su stabilne. Šest vrsta pokazuju umjeren, a jedna čak i snažan pad.
U zadnjih deset godina, vrijednost Indikatora leptira na travnjacima za EU pala je za 32%, a za Europu u cjelini za čak 36%. Kriza leptira je očigledno već zahvatila cijeli kontinent. To postaje očiglednije što se više informacija dobiva dobrovoljnim brojanjem leptira iz različitih zemalja.
Chris van Swaay iz Butterfly Conservation Europe i njegove kolege objašnjavaju da je ovakva situacija s leptirima povezana s promjenama u poljoprivredi. U sjeverozapadnoj Evropi, na primjer, posebno nepovoljno djeluje preintenzivno korištenje livada i pašnjaka. Intenzivna upotreba đubriva često zagađuje susjedna zaštićena područja prekomjernim količinama azota. U ostatku Europe glavni problem je potpuno napuštanje uzgoja, što također negativno utječe na leptire na travnjacima.
Prema riječima stručnjaka, neophodan je veliki set mjera kako bi spasili leptire. Važno je promovirati održivo korištenje livada i pašnjaka, stvarati nova vrijedna staništa, te bolje povezivati postojeća. Većina leptira na travnjacima bi također imala koristi od efikasnog ublažavanja klimatskih promjena. “Uprkos svim naporima, ovi insekti i dalje opadaju u mnogim dijelovima Europe”, kaže van Swaay. “Nadamo se da će predstojeći Zakon o obnovi prirode zaustaviti ovaj pad kako bi i naša djeca mogla uživati u leptirima na travnjacima bogatim cvijećem.”
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA