fbpx

Zanimljivosti o potrazi za zlatom u prirodi

zlatna groznica

Jedno od mjesta gdje se mogu nalaziti naslage zlata su rijeke i potoci u kojima se nalazi veliko oblo kamenje. To je znak da je tok star i da je voda možda čak milijunima godina ispirala obližnje stijene i zemljane naslage. 

Zlatna groznica

Budući da je zlato u prirodi vrlo rijetko i moglo se lako kovati, postalo je idealan materijal za izradu novca te je na taj način kroz povijest vršilo iznimno važnu funkciju u mnogim gospodarstvima. Povremeno bi nakon otkrića novog nalazišta zlata nastala prava zlatna groznica – situacija u kojoj se tisuće ljudi seli na lokaciju na kojoj navodno ima zlata, u nadi da će si ondje kopanjem zlata ili popratnim poslovima moći osigurati egzistenciju ili čak pronaći bogatstvo.

Zlato u prirodi

Iako je zlato vrlo rijedak kemijski element u zemljinoj kori, postoje mjesta na kojima se često može pronaći veća koncentracija ovog metala. Jedno od mjesta gdje se mogu nalaziti naslage zlata su rijeke i potoci u kojima se nalazi veliko oblo kamenje. To je znak da je tok star i da je voda možda čak milijunima godina ispirala obližnje stijene i zemljane naslage. Budući da je zlato približno 19 puta teže od vode, u pravilu se taloži na dnu korita rijeke ili potoka i ne stigne do mora. Zlato se može nalaziti i u podnožjima planina. Naime, njih je također kiša ispirala milijunima godina, a zbog istog efekta kao kod rijeka, zlato se u pravilu taloži u podnožju planine, kuda povremeno teku bujice vode i blata.

Zlatne žile u stijenama nastaju u pukotinama stijena kroz koje prolaze lava ili drugi fluidi. Zbog svoje težine, zlato se i u takvim pukotinama zna taložiti na pojedinim mjestima. Zbog geološke aktivnosti planeta, takva stijena može nakon više milijuna godina završiti blizu površine Zemlje, gdje je rudari mogu pronaći i iz nje vaditi velike količine zlata. Zlato u prirodi često se nalazi i na područjima gdje su bili aktivni gejziri. Oni također izbacivanjem vode iz dubine prema površini dižu značajne količine zlata i ostalih plemenitih metala, koji se onda talože na površini ili u otvorima kroz koje prolazi voda.

Najpoznatija zlatna groznica u povijesti

Kada bi se pročulo da je na nekoj lokaciji pronađeno zlato, nastala bi zlatna groznica. Tipična zlatna groznica nastaje na način da na nekoj lokaciji pojedinac ili više pojedinaca pronađe zlato i počne ga prodavati zlatarima i ostalim otkupljivačima zlata. Kada bi se pročulo je otkriveno novo nalazište zlata, tisuće ljudi bi pohrlile tamo u nadi da će i oni pronaći zlato. Sa sve većim brojem rudara, javlja se i potreba za prodajom hrane, alata, gradnjom novih kuća, gospodarskih objekata i sl., što dovodi do razvoja cijelih novih gradića. Nakon što prvi rudari iscrpe lako dostupne zalihe zlata u rijekama ili na površini Zemlje, potrebno je kopati rudnike i koristiti specijaliziranu opremu za ispiranje rude. S boljom opremom i većim brojem ljudi koji su uključeni u proces rudarenja, postaje isplativo rudariti i srebro, bakar, željezo i ostale manje vrijedne materijale. Ukoliko se ispostavi da su zalihe tih metala velike, može doći do nastajanja cijele industrije za preradu metala te nastanka industrijskih gradova i razvoja cijele regije.

Najpoznatija zlatna groznica u povijesti je kalifornijska groznica. Nastala je 1847. godine pokraj gradića Coloma, dvjestotinjak kilometara sjeveroistočno od San Francisca, koji je tad imao samo nekoliko stotina stanovnika. Čovjek koji ju je pokrenuo zvao se James W. Marshall, a sve je krenulo kada je pri gradnji pilane za veleposjednika Johna Suttera slučajno vidio da u rijeci pokraj gradića nešto svjetluca. Ispostavilo se da se radi o zlatu, ali nije odmah došlo do zlatne groznice. Naime, Marshall i Sutter očito nisu vjerovali da se radi o značajnijim količinama zlata, stoga se nisu sami odlučili za vađenje žutog metala iz rijeke. Nisu htjeli ni da im oni koji su bili zainteresirani za zlato remete posao gradnje pilane i Sutterovog poljoprivrednog carstva, stoga su odlučili čuvati tajnu o zlatu. No, zbog ostalih radnika na pilani informacija nije dugo ostala tajna.

Nakon što je čuo priče o zlatu, biznismen Samuel Brannan se odlučio obogatiti na tome, no ne kopanjem zlata, nego prodajom alata. Pokupovao je sve lopate i ostali alat u okolici po tadašnjoj tipičnoj cijeni od 0,20$ po komadu, izašao na ulice San Francisca i na sav glas počeo vikati da je u Kaliforniji otkriveno zlato. Ljudi su masovno počeli tražiti alat kako bi se mogli uključiti u potragu za zlatom, ali lopata se sada mogla kupiti samo kod Brannana po cijeni od 15$. Brannan je na taj način u samo nekoliko tjedana zaradio 36 tisuća dolara, što bi u današnjem novcu vrijedilo milijune dolara. U idućim godinama se približno 300.000 ljudi doselilo u praktički pustu Kaliforniju u potrazi za zlatom. Kalifornija je ubrzo dobila status savezne države, postala povezana morskim i kopnenim linijama s ostatkom kontinenta te se počela razvijati u jednu od najbogatijih američkih saveznih država.

U drugim dijelovima svijeta bilo je još mnogo sličnih zlatih groznica, kao što je južnoamerička zlatna groznica, koju su počeli konkvistadori u potrazi za El Doradom – legendarnim gradom izgrađenim od zlata. Kasnije je u Južnoj Americi otkrivena planina srebra – Cerro Rico, koja je u drugoj polovici 16. stoljeća proizvodila čak 60% svjetskog srebra, čime je doprinosila bogatstvu Španjolskog kolonijalnog carstva. U gradu Potosi koji se nalazi pokraj planine srebra je početkom 17. stoljeća živjelo i radilo 160.000 rudara i robova, što znači da je u to vrijeme Potosi bio veći grad od Londona i Milana. Popis ostalih zlatnih groznica pogledajte na ovoj stranici.

Nalazišta zlata u Hrvatskoj

Najpoznatija nalazišta zlata u Hrvatskoj su rijeke Drava i Mura, na kojima se ispiranjem pijeska može dobiti zlatni prah vrlo visoke čistoće, koji se već milijunima godina skuplja pri prolasku vode od Alpa prema moru. Tradicija ispiranja zlata u Međimurju traje već stoljećima, a 1776. godne je ispiranje odobrila čak i carica Marija Terezija, što je dovelo do prave male zlatne groznice. Stotine ljudi se u jednom trenutku bavilo ispiranjem zlata, no u drugoj polovici 20. stoljeća je na Dravi napravljena hidrocentrala, zbog čega se tok rijeke usporio, a pješčane obale su se smanjile. Zbog toga se industrijsko ispiranje zlata većih razmjera ne isplati, a od privatnih ispirača ostalo je samo nekoliko entuzijasta, koji u prosjeku dnevno mogu isprati samo nekoliko grama zlata.

Osim u koritima Drave i Mure, nema značajnih nalazišta zlata u Hrvatskoj. No, danas Hrvatsku trese moderna zlatna groznica. Naime, u doba nepovjerenja u banke i sve veće zaduženosti države, sve više ljudi traži sigurnu investiciju neovisnu o gospodarskoj ili političkoj situaciji u zemlji – a radi se o investicijskom zlatu. Zlatne poluge i zlatnici su oduvijek svojim vlasnicima održati vrijednost kapitala bez obzira na krize i ratove, a sve više ljudi smatra da e tako biti i u budućnosti. Još jedna prednost ulaganja u investicijsko zlato je to što je sav profit neoporeziv. Naime, investicijsko zlato ne podliježe niti PDV-u niti porezu na kapitalnu dobit. Ako i Vi želite svoju imovinu zašititi od inflacije ili bankrota države, pogledajte po kojim cijenama možete kupiti zlatne poluge preko Banke Zlata.

Izvor: bankazlata.com