Smještena u starom dijelu Sarajeva, sahat-kula nije samo jedna od najviših u Bosni i Hercegovini, nego se vjeruje i da je jedina na svijetu koja koristi lunarno mjerenje vremena.
Sarajevska sahat-kula nalazi se u blizini čuvene Gazi Husrev-begove džamije i među najvišim je građevinama te vrste u Bosni i Hercegovini, a podigao ju je u 17. veku Gazi Husrev-beg, jedan od najznačajnijih bosanskih vakifa (zadužbinara) iz turskog doba. Pominje se da je kula bila oštećena u više navrata, a najviše je stradala kad je spaljena u naletu Eugena Savojskog na Sarajevo 1697. godine. Nakon što je stari turski sat dotrajao odnose ga u vratničku džamiju, a dva sarajevska trgovca donose iz Londona 1874. godine sat marke Gillett & Johnston, rad poznatih engleskih časovničara koji su izradili satove za preko 14.000 kula širom svijeta. Sat iz Londona se još uvek nalazi na kuli.
Stvar koja sahat-kulu iz Sarajeva izdvaja od ostalih jeste mehanizam časovnika koji ne prati standardno vrijeme već ga označava na osnovu kretanja Sunca i Mjeseca. Kad kazaljke na satu otkucaju ponoć, znači da je sunce zašlo i to je znak lokalnim muslimanskim vjernicima da je vrijeme za akšam. Pošto je zalazak sunca u toku godine neujednačen, ovakav sat je potrebno konstantno kontrolisati i baždariti, pa je tako u dvorištu Gazi Husrev-begove džamije postojala muvekithana (opservatorija) sa astronomskim instrumentima koji su precizno pratili kretanje nebeskih tijela. Osoba koja je zadužena za tačnost sata naziva se muvekit, a tu dužnost od 1967. godine obavlja Mensur Zlatar koji sat navija dva, tri puta nedjeljno. Danas je tehnologija napredovala, pa tako muvekit više nije u obavezi da prati kretanja Sunca i Mjeseca pomoću instrumenata u muvekithani jer se sve potrebne informacije nalaze na internetu.
Veruje se da je Sarajevska sahat-kula danas jedina na svijetu koja koristi lunarno mjerenje vremena, a Komisija za očuvanje spomenika donijela je 2006. godine odluku da ovu građevinu proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.