UrbanObserver

Utorak, 1 Aprila, 2025

Pojedine životinjske vrste dokazuju da mužjaci mogu da budu izuzetni negovatelji mladunaca

Foto: birdfact.com

Pronaći dobre očeve u životinjskom carstvu nije teško, iako je teže nego pronaći dobre majke. Morski konjic možda ima titulu najboljeg oca na svijetu, jer drži embrione u vrećici opremljenoj posteljicom, što ga fizički čini „trudnim“. Takođe, postoje vrste riba i žaba čiji mužjaci njeguju mlade u ustima, na leđima ili u gnijezdu.

Očinska briga se smatra neobaveznom i stoga je često pretjerano hvaljena. Međutim, divljenje dobrim očevima pogrešno se primjenjuje na vrstu kao što je bjeloglavi (ćelavi) orao, kod kojih je briga oba roditelja o mladuncima pravilo.

Prema riječima profesora zoologije sa Univerziteta Emori, Fransa de Vala, očevi orlovi su oduvek hranili mladunce i partnerku, dok se ptići legu i ne ojačaju, a neki čak i mijenjaju ženke u ležanju na jajima.

I kod sisara ima primjera brižnih očeva, navodi profesor, tj. kod vukova i afričkih divljih pasa, kao i kod nekih glodara i malih južnoameričkih majmuna. Dodaje da mužjaci marmozeti i tamarini gube na težini dok nose mlade, jer ženke uzimaju mladunce samo da ih doje, a ostalo vrijeme su na očevim leđima.

„Međutim, kada analiziramo najbliže srodnike primata, očinska briga nije tako česta. Zaštita je primarni i nerijetko jedini posao mužjaka majmuna. Oni obično izvode odbrambene akcije udaranja u grudi kako bi otjerali lovce i tako omogućili njihovim porodicama da pobjegnu“, ističe De Val, prenosi rts.

Ideju da su muškarci neprikladni za čuvanje djece podržavaju i nama najbliži majmuni, šimpanze i bonobi. Mužjaci ove vrste vrlo malo rade sa mladima. Kod njih nema nošenja, nema hranjenja, nema čuvanja mladunaca.

Mužjaci šimpanze usvajaju siročad

Nakon majčine smrti kada siroče cvili tražeći pažnju, odrasli mužjaci šimpanze nerijetko usvajaju malog i s ljubavlju brinu o njemu. Mužjak će nadgledati mladunčetovo lutanje kroz šumu, potražiti ga ako se izgubi – trudeći se da bude zaštitnički nastrojen kao i svaka majka.

Kristof Boš, proučavalac šimpanzi, je dokumentovao najmanje deset usvajanja mladunaca šimpanzi od strane mužjaka, u šumi Tai, u Obali Slonovače. Neki mužjaci su se brinuli o mladima najmanje godinu dana, a jedan mužjak je to činio više od pet godina. Prema uzorcima DNK, mužjaci nisu bili biološki očevi mladunaca.

ostrvo majmuna

U Nacionalnom parku Kibale u Ugandi, naučnici su bili svjedoci izbijanja respiratorne bolesti koja je ubila čak dvadeset pet šimpanzi. Pošto šimpanze ostaju zavisne od svoje majke najmanje deset godina, uobičajeni ishod za malu siročad bila je smrt, navodi profesor De Val.

„Međutim, četvoro mladunaca usvojila su njihova braća ‘adolescenti’. Ovi mužjaci nikada ne bi krenuli negdje bez malog brata ili sestre. Njihova pažnja je bila izuzetna, s obzirom na težak društveni život adolescenata koji pokušavaju da uđu u mušku hijerarhiju“, dodaje zoolog.

Očinstvo mijenja biologiju muškaraca, smatraju stručnjaci. Mladi očevi doživljavaju porast oksitocina (hormona maženja) dok im nivo testosterona opada. Muškarci počinju da se udaljavaju od rizika i lova na partnerke zbog posvećenosti svojoj porodici.

Ove promjene bi trebalo da razbiju mit da muškarci nikada ne mogu biti dobri njegovatelji, jer nisu biološki „pripremljeni“ za to, smatra profesor De Val.

„Umjesto da biologija diktira naše ponašanje, veza između biologije i ponašanja više liči na ‘dvosmjernu ulicu’. Biologija ima reputaciju ‘krute’ nauke, ali je daleko fleksibilnija nego što ljudi misle. Imajte ovo na umu kad tvrdite da znate šta je ‘prirodno’ za našu vrstu“, dodaje zoolog sa Univerziteta Emori, Frans de Val.

 

Povezane vijesti

Grad Beč donio zakon o klimi

  Bečki zakon o klimi garantuje postizanje dugoročnih klimatskih ciljeva i nakon zakonskog roka i obavezuje grad da dinamično razvija svoje strategije. Mjere već daju...

Gubitak biodiverziteta u svim vrstama i svakom ekosistemu povezano je sa ljudima

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Sveobuhvatna sinteza 2.000 globalnih studija ne ostavlja sumnju u razmjere problema i uloge ljudi, kažu stručnjaci. Ljudsko djelovanje izaziva gubitak biodiverziteta među svim...

Popular Articles