Foto: Pixabay
Kada pomislite na Antičku Grčku sigurno će vam prvo na pamet pasti filozofi i pisci, a ne bankari, premda su potonji imali veliku ulogu u njenom razvoju.
Ali da bi se razvila u jednu od najvećih civilizacija u to vrijeme, Antička Grčka morala je imati novac. Dobar dio tog novca dolazio je iz njenog finansijskog sistema koji je funkcionisao slično kao i današnji – zasnivao se na kreditima i međunarodnim transakcijama. Iza njega je stajala nova klasa moćnih ljudi koji su izdavali pozajmice privrednicima kako bi oni uvećavali svoj imetak.
Prvi bankari bili su sveštenici
Istini za volju, nije od početka...
Foto: Travis Yewell/Unsplash
Na prvom mjestu je 6.500 dolara vredan Ksanadu, promotivni 10-inčni vinil (picture disc) sa fotografijom Olivije Njutn Džon na ploči i pjesmom grupe Electric Light Orchestra (ELO), na drugoj strani.
Da biste skupo prodali ploču iz svoje kolekcije navodno je potrebno da budu zadovoljena tri kriterijuma: da je stara najmanje 40 godina, da je dobro očuvana i da svojevremeno nije odštampana u velikom tiražu. Ova nepisana pravila su potvrđena na avgustovskoj top listi najskupljih albuma.
Ovo izuzetno rijetko izdanje odštampano je 1980. godine u svega tridesetak primjeraka (navodno tačno 31 komad), prije no što je, nezadovoljna izabranom fotografijom pjevačica...
Foto: Sutirta Budiman/Unsplash
Dugo se vjerovalo da postoji samo jedna vrsta žirafe, ali nova istraživanja Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) otkrivaju da zapravo postoje četiri različite vrste najvišeg sisara na svijetu. Ova klasifikacija temelji se na razlikama u genetici, obliku lobanje i glave, ali i na ekologiji i migracijama kroz različita afrička staništa.
Istraživači su proučavali žirafe širom Afrike, od pustinja i savana do dolina i obala rijeka, i otkrili da se određene populacije razvijaju nezavisno jedna od druge. Genetske analize i morfološke razlike pokazale su dovoljno razlika da se izdvoje četiri samostalne vrste, piše Pet magazin.
Upoznajte četiri vrste žirafa
Južna...
Foto: Jelena Jevđenić
Potpuno pomračenje Mjeseca moći će da se posmatra u nedjelju 7. septembra, saopšteno je iz Astronomskog društva "Ruđer Bošković" iz Beograda.
Iz ovog društva su saopštili da će se u Srbiji Mjesec djelimično pomračen pojaviti na istoku u večernjim časovima.
Potpuno pomračen će biti od 19.30 do 20.52. časova
Sve faze pomračenja moći će da se posmatraju iz Indije, Kine, centralne Rusije, Kazahstana i zapadne Australije, a neće se vidjeti ni iz Sjeverne ni iz Južne Amerike, prenosi Tanjug.
Prema procjenama, ovu pojavu moći će da vidi oko 77 odsto stanovnika Zemlje.
Za vrijeme pomračenja Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenku, a do...
Foto: Karolina Grabowska/Pexels
U ubrzanom i digitaliziranom svijetu djeca se nose s brojnim emocionalnim izazovima, a roditelji im na određene načine mogu pomoći u tome.
Kako tvrde stručnjaci, djetinjstvo se nekada smatralo bezbrižnim periodom, a mladi sada sve češće doživljavaju emocionalnu iscrpljenost. Ipak, otvorena komunikacija, postavljanje granica i davanje prioriteta mentalnom zdravlju ključni su za odgoj generacije koja će emocionalno napredovati, a ne samo postizati akademske uspjehe, piše Times of India.
Emocionalna iscrpljenost od djece je problem koji zahtijeva pažnju. Današnja djeca žive u kulturu "stalne uključenosti", pa nakon škole slijedi učenje do kasno u noć, vikendi ispunjeni aktivnostima i slobodno vrijeme...
Foto: Gauravdeep Singh Bansal/Unsplash
Svake godine milioni ptica prelaze hiljade kilometara, prateći staze koje su vijekovima oblikovane instinktima, geografskim oznakama i astronomskim signalima.
Međutim, posljednjih decenija, ovaj složeni proces suočava se sa novim preprekama koje ugrožavaju sposobnost ptica da pronađu pravi put.
Neke od najneobičnijih putnica na planeti, ptice selice, svake godine ponove jedinstveni prirodni fenomen - migracije.
Ptice tokom migracija koriste različite orijentire: sunčevu svjetlost, Zemljino magnetno polje, mirise, pa čak i infrazvuke. Ipak, ponekad se izgube i završe na pogrešnim mjestima, čak i na drugim kontinentima. Postavlja se pitanje: "Zašto se to dešava?"
"Kada govorimo o nekim prirodnim uticajima za njihovo lutanje...
Foto: Darragh Furey/ Unsplash
Vjerovatno ste već čuli za mit da mačke donose mrtve životinje svojim vlasnicima kao poklon, međutim, vjerovatnije je da svoj plijen donose kući jer se tu osjećaju sigurno da ga pojedu ili "ostave za kasnije".
Mačke su predatori s prirodnim instinktom za lov. Ako izađu napolje, vjerovatno će pokazati interes za lokalne životinje i pokušati uhvatiti glodare, ptice i drugi sitni plijen. Ovaj nagon za lovom nije motiviran glađu. Čak i ako su dobro nahranjene kod kuće i dalje će imati urođenu potrebu da jure i hvataju stvari, prenosi Klix.
Ako uspiju uhvatiti svoj plijen, mogu ga odmah...
Foto: Unsplash
Mnogi vlasnici pasa često tvrde da njihovi ljubimici imitiraju njihove geste, raspoloženja ili navike.
Zahvaljujući istraživanjima, pokazalo se da to nije samo osjećaj, već psi uistinu promatraju ljude i mogu naučiti ponašanja gledajući u svoje vlasnike.
Istraživačica Claudia Fugazza razvila je metodu treniranja pod nazivom "Do as I Do" koja se temelji na psećoj sposobnosti oponašanja. Ova metoda se ne oslanja na nagrade poput hrane, već koristi oponašanje, kada pas promatra trenera i zatim ponavlja radnju, piše Klix.
Shodno tome i u svakodnevnom životu psi uče od svojih vlasnika, koji promatraju danima, mjesecima i godinama. Ako prepoznaju kada ste tužni ili...
Foto: Wikipedia
Glavni grad Finske ostvario je zapažen uspjeh na polju saobraćajne sigurnosti - u posljednjih 12 mjeseci nije zabilježen nijedan smrtni slučaj u saobraćaju.
Posljednja nesreća s fatalnim ishodom dogodila se početkom jula 2024, a gradske vlasti i policija smatraju ovu statistiku izuzetnom.
Stručnjaci ističu da iza ovakvog uspjeha stoji kombinacija mjera koje se u Helsinkiju primjenjuju godinama. Ograničenja brzine su među ključnim faktorima: danas više od 50 odsto ulica ima ograničenje od 30 km/h, dok je nekada većina gradskih saobraćajnica imala dozvoljenu brzinu od 50 km/h.
Ove godine uvedene su i dodatne mjere - u blizini škola brzina je dodatno ograničena...
Foto: Pixabay
Nova studija objavljena u časopisu Journal of Archaeological Science dodatno rasvjetljava veliku misteriju Stounhendža.
Smješten na okrugu Viltšir, ovaj praistorijski spomenik sadrži kamen koji zbunjuje naučnike, takozvani „Newall kamen“. Do sada se vodila debata da li je taj kamen tamo dospio zahvaljujući glečerima iz Velsa ili su ga ljudi prenijeli prije 5.000 godina, prenosi Nova.
Profesor Ričard Bevins sa Univerziteta Aberistvit i njegov tim nedavno su uporedili ovaj kamen sa uzorcima stijena sa lokaliteta u Velsu. Koristeći mikroskopsku i geohemijsku tehnologiju, ustanovili su da nema dokaza koji bi podržali teoriju da je riječ o glečerskom nanosu.
Naprotiv, kamen pokazuje iste karakteristike...
