Ilustracija
Volimo da se zaljubljujemo, to je definitivno. Mnogi više vole zaljubljivanje od osjećaja ljubavi ili ih ne razlikuju
U Članku pod naslovom “Šta je ljubav“, pokazali smo koliko određene molekule – od spolnih hormona do neurotransmitera kakvi su dopamin, oksitocin te molekula poput vazopresina i adrenalina – utječu na formiranje osjećaja zaljubljenosti i ljubavi. I zašto nam treba ljubav, ako ista ta biologija kaže da smo kao vrsta inherentno poligamni i da ne možemo biti s jednim partnerom cijeli život, ili većinu života? Biologija ima odgovor i na to – dva roditelja su bolja nego jedan, i potrebno je ljude...
Foto: Ayu Anggraini/Unsplash
Da biste shvatili zašto se vaše mačke svađaju i vole udarati druge, morate promatrati njihov govor tijela i općenito ponašanje.
Uzrok se može kriti u nekoliko razloga. Tučnjave između mačaka su sasvim normalne, iako su neki razlozi za to manje poželjni, prenosi Klix.ba.
Među razlozima zašto mačke udaraju druge mogu biti sljedeći:
Poziv za igru
Zaigrane i energične mačke mogu udariti jedna drugu kako bi ih pozvale na igru. U ovom slučaju, govor tijela onoga koji udara odražava razigranost. Brkovi su joj usmjereni naprijed, a pažnja usmjerena samo na ono što se dešava. Kandže se uvlače tokom udarca kako ne bi...
Foto: Staroslavenska božanstva/ Youtube screenshot
Slavenska mitologija, iako često u sjeni grčke, nordijske ili egipatske, krije bogatstvo fascinantnih božanstava, duhova i drevnih vjerovanja. Prije dolaska hrišćanstva, stari Slaveni su vjerovali u moćne bogove, živjeli u skladu s prirodom i vjerovali u nadprirodna bića koja su vladala svijetom oko njih.
Glavni bogovi slavenskog panteona
Slaveni su imali raznolike bogove, a njihov panteon se razlikovao u zavisnosti od regiona i plemena. Međutim, neka božanstva bila su zajednička većini slavenskih naroda:
Perun – vrhovni bog, gospodar neba, groma i oluje. Često se prikazivao kao moćni ratnik sa sjekirom ili mačem, a njegova simbolika podsjeća na nordijskog...
Foto: birdfact.com
Pronaći dobre očeve u životinjskom carstvu nije teško, iako je teže nego pronaći dobre majke. Morski konjic možda ima titulu najboljeg oca na svijetu, jer drži embrione u vrećici opremljenoj posteljicom, što ga fizički čini „trudnim“. Takođe, postoje vrste riba i žaba čiji mužjaci njeguju mlade u ustima, na leđima ili u gnijezdu.
Očinska briga se smatra neobaveznom i stoga je često pretjerano hvaljena. Međutim, divljenje dobrim očevima pogrešno se primjenjuje na vrstu kao što je bjeloglavi (ćelavi) orao, kod kojih je briga oba roditelja o mladuncima pravilo.
Prema riječima profesora zoologije sa Univerziteta Emori, Fransa de Vala, očevi orlovi...
Foto: Unsplash
Prema istraživanju koje je sproveo istraživački centar Toluna, 61 odsto ispitanika smatra da je posao izvor stresa, dok 22 odsto smatra da njihova profesionalna aktivnost negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje.
U isto vrijeme, 74 odsto zaposlenih svoj rad vidi kao priliku za napredak.
Istraživanje je pokazalo da su stresom više pogođene žene, posebno one između 45 i 54 godine, među kojima njih 72 odsto izjavilo da smatra da je njihov posao izvor stresa, u poređenju sa 57 odsto muškaraca iste starosti, prenijela je francuska televizija BFM.
“Da bismo ovo objasnili, očigledno imamo hipotezu o teretu porodice, koji nose uglavnom žene”,...
Foto: pexels
Čak i kada legnemo na vrijeme i opustimo se, ponekad nam razne nemirne i užurbane misli ne daju da zaspimo.
Uzroci ovog problema mogu biti različiti, ali najčešći su stres i anksioznost, kaže dr Ramasvami Visvanatan, predsjednik Američkog udruženja psihijatara.
Anksioznost zbog predstojećeg dana takođe može izazvati ovaj problem, a mentalni poremećaji kao što su anksioznost i bipolarni poremećaji često su povezani sa nemirnim mislima, prenosi Index.hr.
Misli su posebno aktivne noću, kada nema drugih aktivnosti koje bi okupirale um, a konzumiranje stimulansa, poput kofeina ili određenih ljekova prije spavanja, dodatno otežava opuštanje.
Kako nemirne misli ometaju san?
Nemirne misli izazivaju povećanu budnost,...
Ilustracija: Valentina Čarapina
„Opraštanje nije nešto što činiš za nekoga drugoga. To je nešto što činiš za sebe.“ – Jodi Picoult
Uz molim i hvala, oprosti je bila jedna od prvih riječi koje su nas roditelji (i Šegrt Hlapić!) naučili koristiti te nam time od malih nogu usadili važnost traženja i prihvaćanja oprosta u međusobnim odnosima. Opraštati znači svojevoljno uložiti trud u mijenjanje vlastitog odnosa prema osobi i situaciji koja nas je povrijedila kako bismo mogli odbaciti ljutnju, ogorčenost i druge neugodne emocije koje se mogu javiti kada se iz bilo kojeg razloga osjećamo povrijeđeno¹. Osim pružiti nekome oprost, važno ga...
Foto: Francesco Ungaro/Unsplash
U zaštićenom području u češkim Brdima dabrovi su izgradili branu koju su lokalne vlasti planirale da postave i tako državi uštedjeli 30 miliona čeških kruna (oko 1,2 miliona eura).
Načelnik Uprave za zaštićene predjele Brdi Bohumil Fišer rekao je da je priroda krenula svojim tokom i da su dabrovi praktično preko noći stvorili neophodne uslove za biotop, stvarajući prirodnu močvaru tačno tamo gdje je to bilo potrebno.
Prema njegovim riječima, nisu mogli bolje da izaberu lokaciju za podizanje brana na obilaznici koju su godinama unazad izgradili vojnici u bivšoj vojnoj bazi, kako bi isušili prostor.
“Uprava Vojnih šuma i sliv...
Foto: Matthew Henry/ Unsplash
Jedna studija je otkrila da životinje, kao i ljudi, s godinama postaju mrzovoljnije. Istraživanja pokazuju da starije životinje pokazuju više razdražljivog i antisocijalnog ponašanja, vjerovatno zbog opadanja energije i posljedica životnih iskustava. Ovo ponašanje odražava obrasce kod starijih ljudi, što sugeriše da obje vrste doživljavaju slične emocionalne promjene kako stare.
Stručnjaci koji proučavaju različite životinje, od divljih jelena do insekata, majmuna i ptica, otkrili su mnogo toga u vezi odnosa između starosti i društvenih veza. “Izgleda da postoji opšti obrazac – da pojedinci s godinama postaju mrzovoljni i manje društveni”, rekao je dr Džoš Firt sa Univerziteta...
Ilustracija, foto: Google
Mlađi od 25 godina najvjerovatnije će uzeti bolovanje zbog mentalnog zdravlja nego bilo koja druga starosna grupa.
Istraživanje je pokazalo da je trećina radnika generacije Z prošle godine uzela bolovanje zbog stresa, prenosi Oslobođenje.
Prošle godine, 35 posto onih u dobi od 18 do 24 godine uzimalo je bolovanje kako bi se izborilo s pritiskom ili uznemirenošću, otkrilo je Mental Health UK.
Humanitarna organizacija kaže da su brojke razotkrile generacijsku podjelu u suočavanju sa životnim stresovima i naporima. Devet od deset osoblja svih uzrasta prijavilo je stres, ali mlađi ljudi su bili skloniji izgaranju.
Stopa oboljevanja bila je 29 posto za...
