Vino je bilo i ostalo cenjeno piće mnogih civilizacija. Ono predstavlja najkultivisanije sredstvo za uživanje i svojevrsni kulturni i civilizacijski izazov.
Oko 1750. godine, Englez po imenu Džonas Hanvej vratio se sa svog putovanja po Francuskoj odakle je doneo kišobran, čudnu spravu koju je počeo da nosi sa sobom po kišnim danima.
Šta se odvija u mozgovima životinja? Možemo li znati o čemu, ili ako uopšte, razmišljaju i osjećaju? Carl Safina smatra da možemo. Koristeći otkrića i anegdote koje obuhvaćaju ekologiju, biologiju i bihevioralnu znanost, Carl spaja priče o kitovima, vukovima, slonovima i albatrosima kako bi dokazao da kao što i mi razmišljamo, osjećamo, koristimo oruđe i izražavamo emocije, tako isto čine i ostala bića - i umovi - koji dijele Zemlju s nama.
Dalekih 12.000 godina pr. Kr. u Euroaziji pas postaje prva pripitomljena životinja. Idemo fragmentarno pasjom poviješću dalje. Prema predaji Indijanaca, bog Sunca Ra prvo je stvorio muškarca, zatim ženu, a nakon toga i psa – njima za društvo. Kao što je danas rasprostranjeno mišljenje da pas čuva vlasnikovo (da uporabim specizam) dvorište od nepoznatih ljudi, tako je u antici rasprostranjeno vjerovanje da pas čuva čovjeka od demona i bolesti.
Bilo da strepite od neke nove mutacije virusa gripe ili pak spremno čekate dan kada će se zombi epidemija proširiti svijetom, treba biti svjestan da je zaraza na samo jedan avionski let dalje od vas...
U jednoj od svojih emisija David Attenborough predstavio je pticu koja imitira sve što čuje. Nevjerojatna sposobnost ide do te mjere da se imitaraju zvukovi fotoaparata, automobilskog alarma pa čak i zvuka motorne pile.
Proces kruženja materije u prirodi je pojam koji smo usvojili još u ranim školskim danima. Ako ste naučili kako to funkcioniše, biće vam lako savladati i način na koji nastaje dragocjena prehrana za vaše biljke iz otpadaka od hrane, lišća, grana, i ostalog organskog materijala.
Najbolji način da dočaramo koliko su zapravo male ove najmanje države na svijetu jeste da saberemo njihove površine i broj stanovnika, te uporedimo ih sa najvećim gradom na svijetu. Sa ukupnom površinom od 110.62 kilometra kvadratna i (cca) 86.930 stanovnika, svih 5 država na popisu bi moglo stati u jedan kvart Pekinga, najvećeg grada na svijetu čija površina iznosi 16,801.25 kilometara kvadratnih, sa 19,612,368 stanovnika (prema popisu iz 2010. godine).
