Srijeda, 17 Decembra, 2025

Kategorija: Svaštara

Puno je razloga zašto bicikl treba da vam bude najbolji prijatelj

Postoji vježbanje koje će spojiti sve što vam treba, i još će vam uštedjeti novac, a to je vožnja bicikla! Vožnjom bicikla aktivirate sve mišiće na tijelu, a možeta ga voziti kad god poželite, kada idete u trgovinu, na posao, popodnevni odmor u prirodi...

Šta se dogodi na Internetu za jedan minut

Kada pročitate ovaj tekst sigurno će te se zapitati možda i ostati iznenadjeni kako su ove cifre tako ogromne naspram jednog minuta vremena odnosno 60 sekundi?

Mudrost Indijanaca – Wakan Tanka me čuje

Naše je uvjerenje da je ljubav prema posjedovanju slabost koju treba nadvladati. Ona privlači materijalni dio, a ako joj se dopusti, s vremenom će poremetiti čovjekovu duhovnu ravnotežu. Zbog toga djeca zarana moraju naučiti ljepotu darežljivosti. Uče dati ono što najviše vole da bi mogli osjetiti radost davanja.

Ohiyesa (Charles Alexander Eastman),
Wahpeton Santee Sioux

Istorija iscrpljenosti: Bolest od koje su bolovali Oskar Vajld i Virdžinija Vulf

Foto: Profimedia

Svi poznajemo ljude koji nam ponavljaju svaki put kad ih sretnemo koliko su iscrpljeni, koliko još imaju da urade, i implicitno - koliko su važni i traženi. I to nema nikakve veze sa neurastenijom iz 19. veka - fizičkom i mentalnom premorenošću bez organske osnove. Neurastenija je ubrzo postala "bedž časti", kako se podsmevao Oskar Vajld, i sam pacijent, koji je napisao 1900-te: "Ja sam sada neurasteničar. Moj doktor kaže da ima sve simptome. Utešno je imati ih sve." Kafka, Prust, Henri Džejms i Virdžinija Vulf - svi su delili dijagnozu.

Ova bašta može da vas ubije

Bašta Alnvik jedna je od nalepših atrakcija Severne Engleske, gde hektari raznobojnih biljaka mame posetioce da lutaju kroz redove mirisnih ruža, prelepih topijara i fontana. Međutim, posetiocima je strogo zabranjeno da mirišu cveće: u ovoj otrovnoj bašti živi preko 100 zloglasnih ubica.

O vinskoj kulturi

Vino je bilo i ostalo cenjeno piće mnogih civilizacija. Ono predstavlja najkultivisanije sredstvo za uživanje i svojevrsni kulturni i civilizacijski izazov.

Čovek koji je trpeo poniženja zbog svog kišobrana

Oko 1750. godine, Englez po imenu Džonas Hanvej vratio se sa svog putovanja po Francuskoj odakle je doneo kišobran, čudnu spravu koju je počeo da nosi sa sobom po kišnim danima.

Istraživanje dokazalo: Bolje je (i puno zdravije) biti sam – nego u krivom odnosu!

Nije važno je li to bio brak ili samo blizak odnos, bitno je koliko odnos kao takav utječe na naše zdravlje.

Jeste li se ikad pitali o čemu životinje razmišljaju i šta osjećaju?

Šta se odvija u mozgovima životinja? Možemo li znati o čemu, ili ako uopšte, razmišljaju i osjećaju? Carl Safina smatra da možemo. Koristeći otkrića i anegdote koje obuhvaćaju ekologiju, biologiju i bihevioralnu znanost, Carl spaja priče o kitovima, vukovima, slonovima i albatrosima kako bi dokazao da kao što i mi razmišljamo, osjećamo, koristimo oruđe i izražavamo emocije, tako isto čine i ostala bića - i umovi - koji dijele Zemlju s nama.

Crni psi kao žrtve stereotipa

Dalekih 12.000 godina pr. Kr. u Euroaziji pas postaje prva pripitomljena životinja. Idemo fragmentarno pasjom poviješću dalje. Prema predaji Indijanaca, bog Sunca Ra prvo je stvorio muškarca, zatim ženu, a nakon toga i psa – njima za društvo. Kao što je danas rasprostranjeno mišljenje da pas čuva vlasnikovo (da uporabim specizam) dvorište od nepoznatih ljudi, tako je u antici rasprostranjeno vjerovanje da pas čuva čovjeka od demona i bolesti.