Foto: Freepik
Industrija velnesa je postala zemlja čuda oslobođena ograničenja naučnog ispitivanja. Takođe je i zapanjujuće unosna, trenutno procjenjena na oko 5,6 biliona dolara širom svijeta. Profesor Univerziteta u Kalgariju, psiholog Džonatan N. Stej, u svojoj knjizi prati istoriju industrije kroz dva njena prva „influensera“: Džona Harvija Keloga i Bernara Mekfadena.
Većina ljudi kada čuje ime Kelog, pomisli na žitarice za doručak. Kukuruzne pahuljice i pirinčani krispi. Godine 1878, Džon Harvi Kelog i njegov brat Vil Kit izgradili su nešto što su nazvali Sanatorijum „Betl krik“.
Nekada je to bio svjetski poznati medicinski centar, banja i veliki hotel, koji je privlačio bogate...
Komunikacija je dio života čovjeka i cijele prirode. Osim što je svojstvena čovjeku i životinjama, neverbalna komunikacija postoji i u biljnom svijetu. Premda biljke nemaju specifična osjetila poput čovjeka ili životinje, njihov je život puno složeniji nego što se pretpostavlja. Dijelom skriven ispod površine zemlje, biljni svijet također prima, prenosi i daje informacije. Povezan je i komunicira i sa životinjama i ljudima, kao i s okolišem koji ga okružuje.
Foto: Unsplash
Neka životinja može da formira doživotne veze za samo jedan dan. Ali šta je sa ljudima?
Pričamo o tome kako sa nekim osjećamo hemiju, kako imamo leptiriće u stomaku i kako dolazimo do tog trenutka zaljubljenosti u nekog, kada stalno provjeravamo njihov Instagram, prenosi City Magazin.
Ali kako se zapravo formira prava ljubav?
Prelazak od ljubavne privrženosti do onog što nazivamo zaljubljivanjem može zavisiti od mnogih faktora.
Na primjer, znamo da dvije osobe imaju veće šanse da se zaljube ako žive blizu jedna drugoj i ako se često viđaju. Ova bliska blizina čini ljude sklonijima da formiraju i izgrade romantične odnose, piše...
Ilustracija: Valentina Čarapina
Većina nas je nekada u životu osjetila „leptiriće u trbuhu“ kada smo bili uzbuđeni zbog susreta s osobom koja nam se sviđala, ili pak osjećaj pritiska u trbuhu ili crijevima, a katkad i pojačanu potrebu za odlaskom na toalet, kada smo bili nervozni zbog predstojećeg ispita, prezentacije ili razgovora za posao. Možda ste se nekada zapitali kako to da u situacijama uzbuđenja ili nervoze često odreagira upravo – probava?
Odgovor na ovo pitanje izravno proizlazi iz naše biologije: naš probavni sustav, prvenstveno naša crijeva, mjesto su u tijelu koje nakon mozga sadrži najviše živčanih stanica – čak i...
Foto: Pixabay
Uvođenje psa i mačke u isti dom može biti izazov za vlasnike kućnih ljubimaca. Pas i mačka imaju različite potrebe, ponašanja i instinkte, što ponekad može dovesti do nesuglasica i stresa.
Međutim, uz strpljenje, pravilnu pripremu i postepeno upoznavanje, ove dvije životinje mogu stvoriti harmoničan suživot. Ako planirate uvesti psa ili mačku u svoj dom, evo nekoliko korisnih savjeta kako osigurati da susret s drugim ljubimcem prođe bez problema, prenosi Index.hr.
Priprema prostora za prvi susret
Prvi korak u uvođenju psa i mačke u isti prostor je priprema. Mjesto njihovog prvog susreta mora biti sigurno i neutralno. Preporučuje se da susret...
Foto: Adobe
Već neko vrijeme postoje izvještaji da neke životinjske vrste, poput slonova, dupina i čimpanza, pomažu svojim bližnjima u nevolji.
U pokusima su miševi u kavezima izloženi drugim miševima iste vrste koji su bili ili mrtvi, bez svijesti ili nepokretni.
Ako jedan član skupine miševa padne u nesvijest, drugi će prići i pokušati pomoći, često koristeći nevjerovatne trikove, otkrili su naučnici, promatrajući ponašanje koje podsjeća na ljudske mjere oživljavanja.
Kad osoba padne u nesvijest, obično joj u pomoć priskoče prolaznici.
Novo istraživanje sada pokazuje da to rade i miševi – barem drugim miševima koje poznaju, ponekad čak nudeći učinkovit oblik prve pomoći.
https://www.youtube.com/watch?v=R5dZD4dPVio&t=9s
Životinje pomažu...
Foto: Google
Prekomjerna težina i gojaznost kućnih ljubimaca nastaje pod uticajem većeg broja faktora koji dovode do većeg energetskog unosa i/ili smanjene energetske potrošnje. Rezultat je pozitivan energetski bilans u organizmu kućnog ljubimca, što je jedna od definicija gojaznosti.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da rizici za nastanak gojaznosti idu iz dva pravca: jedan potiče od specifičnosti životinjskog organizma na nivou do 3%, a drugi značajniji je uticaj vlasnika i to na nivou 97%, piše Pet magazine.
Faktori specifični za pse i mačke:
1. Genetika i rasa
Smatra se da kod određenih rasa pasa i mačaka postoji rasna predispozicija za nagomilavanje veće količine masnog tkiva...
Foto: Sarandy Westfall/Unsplash
Ukoliko ljubimci nisu oduševljeni vašim novim partnerom, lajanje, ignorisanje ili skrivanje može narušiti sklad u vašem domu.
Ipak, postoji nekoliko načina na koje možete pomoći ljubimcu da prihvati novu osobu u vašem životu. Prije svega, najbitnija stavka za vlasnike je da budu strpljivi, poštuju granice svog ljubimca i omoguće mu postepeno navikavanje na promjene, piše Klix.ba.
Vaš partner može steći interes ljubimca ukoliko se poveže s njim na ugodan način.
"Korisno je da donese omiljenu poslasticu ili igračku prilikom posjete", savjetuje dr. Gary Landsberg.
Također, on tvrdi da je ljubimcima potrebno vremena kako bi se prilagodili novim ljudima.
"Nikada nemojte prisiljavati svog...
Foto: Fotolia/Maksim Kostenko
Tržište rada podliježe stalnim promjenama koje su rezultat novih tehnologija, ekonomskih trendova, globalizacije i demografskih pomaka.
Promjene na tržištu rada nisu ništa novo, ali danas se s njima susrećemo brže nego ikad prije. Tehnologije kao što su umjetna inteligencija (AI), automatizacija i digitalizacija transformiraju načine na koje radimo, a time i vještine koje traže poslodavci. Stoga je ključno razmisliti o vještinama koje će biti potrebne u budućnosti i kako se možemo pripremiti za te promjene, piše Akta.ba.
Tehnološke vještine – ključ uspjeha u digitalnom dobu
Tehnologija se brzo razvija, a sve što uključuje digitalne alate, podatke i internet postaje nužno....
Foto: Yuri Shirota/ Unsplash
Psihologe i neurologe dugo je zbunjivala naša nesposobnost da se prisjetimo događaja prije navršene druge ili treće godine.
Život mora da je bio sjajan kada smo bili bebe: hrane nas, oblače, nosaju, svi nam se smješkaju i mašu nam. Imamo pravo na drskost da vrisnemo kada nam hrana nije stigla dovoljno brzo, a zatim da je bacimo na zemlju jer nam se ne sviđa. Šteta je samo da se niko od nas ne sjeća koliko smo tada uživali, piše rts.rs.
Godine 1905, Sigmund Frojd je skovao termin „infantilna amnezija“, koji se odnosi na „neobičnu amneziju koja, u slučaju...
