Foto: pexels
Čak i kada legnemo na vrijeme i opustimo se, ponekad nam razne nemirne i užurbane misli ne daju da zaspimo.
Uzroci ovog problema mogu biti različiti, ali najčešći su stres i anksioznost, kaže dr Ramasvami Visvanatan, predsjednik Američkog udruženja psihijatara.
Anksioznost zbog predstojećeg dana takođe može izazvati ovaj problem, a mentalni poremećaji kao što su anksioznost i bipolarni poremećaji često su povezani sa nemirnim mislima, prenosi Index.hr.
Misli su posebno aktivne noću, kada nema drugih aktivnosti koje bi okupirale um, a konzumiranje stimulansa, poput kofeina ili određenih ljekova prije spavanja, dodatno otežava opuštanje.
Kako nemirne misli ometaju san?
Nemirne misli izazivaju povećanu budnost,...
Ilustracija: Valentina Čarapina
„Opraštanje nije nešto što činiš za nekoga drugoga. To je nešto što činiš za sebe.“ – Jodi Picoult
Uz molim i hvala, oprosti je bila jedna od prvih riječi koje su nas roditelji (i Šegrt Hlapić!) naučili koristiti te nam time od malih nogu usadili važnost traženja i prihvaćanja oprosta u međusobnim odnosima. Opraštati znači svojevoljno uložiti trud u mijenjanje vlastitog odnosa prema osobi i situaciji koja nas je povrijedila kako bismo mogli odbaciti ljutnju, ogorčenost i druge neugodne emocije koje se mogu javiti kada se iz bilo kojeg razloga osjećamo povrijeđeno¹. Osim pružiti nekome oprost, važno ga...
Foto: Francesco Ungaro/Unsplash
U zaštićenom području u češkim Brdima dabrovi su izgradili branu koju su lokalne vlasti planirale da postave i tako državi uštedjeli 30 miliona čeških kruna (oko 1,2 miliona eura).
Načelnik Uprave za zaštićene predjele Brdi Bohumil Fišer rekao je da je priroda krenula svojim tokom i da su dabrovi praktično preko noći stvorili neophodne uslove za biotop, stvarajući prirodnu močvaru tačno tamo gdje je to bilo potrebno.
Prema njegovim riječima, nisu mogli bolje da izaberu lokaciju za podizanje brana na obilaznici koju su godinama unazad izgradili vojnici u bivšoj vojnoj bazi, kako bi isušili prostor.
“Uprava Vojnih šuma i sliv...
Foto: Matthew Henry/ Unsplash
Jedna studija je otkrila da životinje, kao i ljudi, s godinama postaju mrzovoljnije. Istraživanja pokazuju da starije životinje pokazuju više razdražljivog i antisocijalnog ponašanja, vjerovatno zbog opadanja energije i posljedica životnih iskustava. Ovo ponašanje odražava obrasce kod starijih ljudi, što sugeriše da obje vrste doživljavaju slične emocionalne promjene kako stare.
Stručnjaci koji proučavaju različite životinje, od divljih jelena do insekata, majmuna i ptica, otkrili su mnogo toga u vezi odnosa između starosti i društvenih veza. “Izgleda da postoji opšti obrazac – da pojedinci s godinama postaju mrzovoljni i manje društveni”, rekao je dr Džoš Firt sa Univerziteta...
Ilustracija, foto: Google
Mlađi od 25 godina najvjerovatnije će uzeti bolovanje zbog mentalnog zdravlja nego bilo koja druga starosna grupa.
Istraživanje je pokazalo da je trećina radnika generacije Z prošle godine uzela bolovanje zbog stresa, prenosi Oslobođenje.
Prošle godine, 35 posto onih u dobi od 18 do 24 godine uzimalo je bolovanje kako bi se izborilo s pritiskom ili uznemirenošću, otkrilo je Mental Health UK.
Humanitarna organizacija kaže da su brojke razotkrile generacijsku podjelu u suočavanju sa životnim stresovima i naporima. Devet od deset osoblja svih uzrasta prijavilo je stres, ali mlađi ljudi su bili skloniji izgaranju.
Stopa oboljevanja bila je 29 posto za...
Foto: purrfectlove
Ako imate mačku, vjerovatno ste primjetili da ne propušta priliku da sjedne u svaku praznu kutiju koju ugleda.
Bez obzira na veličinu kutije, mačka će joj se prilagoditi.
Međutim, nije riječ samo o kutijama; bilo koji kvadratni ili pravougaoni oblik može izazvati isti instinkt. Čak i papir, laptop ili nacrtani kvadrat na podu mogu privući mačku. Zašto je to tako?
Naučnica Gabrijela Smit istražila je mačju percepciju kvadrata. Zanimalo ju je da li mačke vide kvadrat, čak i kada je on samo optička iluzija.
Više od 500 vlasnika učestvovalo je u istraživanju, ali samo je 30 njih uspjelo da završi svih šest...
Foto: Google
Prema jezičkim pravilima, kada govorimo o sebi, govorimo u prvom licu jednine. U prvom licu jednine izražavamo svoje mišljenje i stavove, prepričavamo svoje doživljaje, delimo svoja iskustva i iskazujemo svoja osećanja, želje i potrebe.
Piše: Kristina Pota Radulović
Međutim, jedna od čestih pojava u svakodnevnoj komunikaciji je da neki ljudi o sebi umesto u prvom, govore u drugom ili trećem licu jednine. Kao da ne govore o sebi, već o sagovorniku ili nekoj trećoj neodređenoj osobi i njihovim sadržajima.
Kada pričaju o svojim doživljajima i reakcijama, uglavnom kažu „ti se obraduješ“ ili „čovek se iznervira“, umesto „ja se obradujem“ i „ja...
Foto: Vasily Ledovsky/ Unsplash
Profesor Denis Čamo s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu donosi korisne savjete o zaštiti kućnih ljubimaca tokom zime. Govorio je o osjetljivosti određenih pasmina na niske temperature, pravilnoj njezi i ishrani na minusima, te sigurnom smještaju ljubimaca u hladnim uvjetima.
Kao i kod ljudi, navodi profesor, te promjene temperature mogu uticati prije svega na životinje koje su generalno lošeg zdravstvenog stanja, piše N1.
“To može biti od pogoršanja hroničnih oboljenja do stvaranja novih infekcija. Za većinu životinja koje su zdrave, pogotovo koje su u kućnim uslovima, mogu da utiču, ali ne značajnije. Bitna je njega, ne pretjerana, jer...
Foto: Pixabay
Najnovije istraživanje je pokazalo da se šimpanze koje žive u različitim okruženjima u Africi, od tropskih prašuma do savana, genetski adaptiraju na svoje stanište i razvijaju otpornost prema patogenim virusima, uključujući malariju.
Istraživači su ispitali genetski materijal uzet od 388 šimpanzi u 18 zemalja, a rezultati istraživanja su pokazali da lokalni uslovi oblikuju njihovu genetiku na raznovrsne načine, prenosi Rojters.
Šimpanze, koji su po DNK materijalu veoma bliski ljudima, razvile su otpornost na malariju u prašumama, objasnila je genetičarka sa Univerziteta u Londonu, Aida Andres.
"Ukoliko bismo identifikovali mehanizme adaptacije na patogene viruse kod čovjekolikih majmuna, to bi nam moglo pomoći...
Foto: David Mayilian
Psi žive sa ljudima ili uz njih hiljadama godina. Koristili smo ih za lov, čuvanje imovine, držanje stada na okupu i obavljanje mnogih drugih zadataka, ali danas se uglavnom drže kao ljubimci. Izgleda da su se ljudi toliko zbližili sa psima, pa su veze postale jače nego ranije.
Iako životi pasa kao kućnih ljubimaca danas mogu izgledati laki u poređenju sa njihovim precima, oni se i dalje suočavaju sa mnogim stresovima – uključujući posjete veterinaru.
Istraživači u Francuskoj su dokazali da način na koji se vlasnik psa ponaša kod veterinara, utiče na nivo stresa njihovog ljubimca, prenosi RTS.
Studija je...
