 pripadnik je potporodice jelena. Rašireni su po južnoj, jugoistočnoj i istočnoj Aziji. U zatočeništvu dožive oko 17 godina. Nepoznat){kind=link}
Foto: Ayan Nayak/Unsplash
Muntjak (Muntiacus reevesi) pripadnik je potporodice jelena. Rašireni su po južnoj, jugoistočnoj i istočnoj Aziji. U zatočeništvu dožive oko 17 godina.
Tijelo mu je obraslo kratkom, mekom dlakom tamnosmeđe, žućkaste ili sivkaste boje. Samotni su ili borave u manjim skupinama. Hrane se travom, niskim rastinjem, otpalim plodovima, korijenjem. Nastanjuju uglavnom šumska područja s gustom vegetacijom, često u blizini vode.
Na čelu mužjaci imaju dvije tamne pruge u obliku slova V koje dosežu do rožišta, a ženke tamniju dlaku u obliku dijamanta. Dugih rožišta s kratkim rogovima i vidljivim očnjacima u gornjoj čeljusti. Gornji očnjaci mužjaka produženi su pa u luku izbijaju ispod gornje usne. Suzne žlijezde su vrlo izražene. Bedra su povišena pa životinja izgleda pogrbljeno. Rep je kratak i poprilično širok, a drži ga uspravno ako je uznemiren.
Glasanje im nalikuje lajanju. Drugo ime za muntjaka je „jelen koji laje“. Uznemireni muntjak može vriskati, a ženke s podmlatkom ciče.
Aktivni su cijeli dan, a najviše tokom zore i sumraka. Na otvorenim prostorima gdje su često uznemiravani aktivniji su tokom noći. Nakon hranjenja zalegnu da bi u miru preživali.
Muntiacus reevesi nalazi se na Popisu Evropske unije invazvnih stranih vrsta od 2016. godine pa njihovo prisustvo u Evropi nije poželjno.
Foto: Amy Lewis / WTML
Za razliku od drugih vrsta jelena, muntjak nema određeno razdoblje parenja i može se pariti tokom cijele godine. Razdoblje trudnoće je oko 210 dana, a obično rađa jedno lane, iako se ponekad rađaju dva. Ženke muntjaka mogu ponovno ostati trudne samo nekoliko dana nakon okota. Lane se odbijaju od sise nakon osam sedmica, a ženke polno sazrijevaju unutar prve godine.
Muntjak je uglavnom samac, ali se ponekad može naći u porodičnim skupinama.