foto: Tetiana Lazunova - iS
Potrošili smo trećinu naših života radeći to.
Napoleonu, Florence Nightingale i Margaret Tatcher je bilo dovoljno svega 4 sata toga.
Thomas Edison je tvrdio da je to gubitak vremena.
ZAŠTO SPAVAMO?
Ovo pitanje je zbunjivalo znanstvenike stoljećima, a odgovor je: nitko nije zaista siguran. Neki vjeruju da spavanje daje priliku tijelu da se oporavi od dnevnih aktivnosti. No, u stvarnosti, količina energije koja se očuva tijekom spavanja u čak osam sati je neznatna – oko 50 kCal, ista količina energije kao u komadu tosta.
Moramo spavati jer je to neophodno za održavanje normalne razine kognitivnih sposobnosti kao što su govor, pamćenje i mišljenje. Drugim riječima, spavanje igra značajnu ulogu u razvoju mozga.
ŠTO BI SE DOGODILO DA NE SPAVAMO?
Dobar način za razumijevanje uloge spavanja je vidjeti što će se dogoditi ako ne budemo spavali. Nedostatak spavanja ima ozbiljne posljedice za funkcioniranje našeg mozga. Ako ste ikada probdjeli noć, onda ste upoznati sa sljedećim učincima deprivacije sna: razdražljivost, omamljenost, iritabilnost, zaboravljanje i još mnogi drugi. Nakon samo jedne noći bez sna, otežana je koncentracija i raspon pažnje se znatno smanjuje.
Ako se deprivacija sna nastavi, dio mozga koji kontrolira jezik, pamćenje, planiranje i osjećaj za vrijeme je teško pogođen. Praktički se gasi. Naime, 17 sati stalne budnosti vodi do opadanja sposobnosti jednako kao i razina alkohola u krvi od 0,05% (dvije čaše vina). To je legalni limit pijenja vozača u Velikoj Britaniji.
Istraživanja su također pokazala da pojedinci koji su deprivirani snom često imaju poteškoća pri reagiranju na brze promjene situacija i u stvaranju racionalne prosudbe. U realnim životnim situacijama, posljedice su teške i smatra se da nedostatak sna doprinosi nizu međunarodnih katastrofa kao što su Exxon Valdez, Černobil, Three Mile Island i Challenger eksplozija shuttle-a.
Nedostatak sna ne samo da ima posljedice na kognitivno funkcioniranje, nego ima i na emocionalno i na fizičko zdravlje. Poremećaji poput apneje (koji rezultiraju izuzetnom dnevnom pospanošću) su povezani sa stresom i visokim krvnim tlakom. Istraživanja također sugeriraju da gubitak sna može povećati rizik od pretilosti jer se kemikalije i hormoni koji su ključni u kontroli apetita i težine otpuštaju tijekom spavanja.
ŠTO SE DOGAĐA KADA SPAVAMO?
Spavanje se odvija u ponavljajućim ciklusima od 90 do 110 minuta, a podijeljeno je u dvije kategorije: non-REM (koje je dalje podijeljeno u 4 kategorije) te REM spavanje.
NON-REM SPAVANJE
Prva faza: lako spavanje
Tijekom prve faze spavanja, mi smo napola budni, tj. u polusnu. Naša se mišićna aktivnost usporava te se mogu dogoditi lagani trzaji tijela. To je razdoblje lakog spavanja što znači da se u ovoj fazi možemo lako probuditi.
Druga faza: tvrdo spavanje
Tijekom 10 minuta lakog spavanja, ulazimo u drugu fazu koja traje oko 20 minuta. Disanje i otkucaji srca usporavaju. Ovo razdoblje čini najveći dio ljudskog spavanja.
Treća i četvrta faza: duboko spavanje
Tijekom treće faze, mozak počinje proizvoditi delta valove, to je vrsta vala koji je velik (visoka amplituda) i spor (niska frekvencija). Disanje i otkucaju srca su na najnižoj razini.
Četvrta faza se odlikuje ritmičkim disanjem i ograničenom mišićnom aktivnošću. Ako se probudimo tijekom dubokog sna, ne prilagođavamo se odmah, nego se često osjećamo pijano i dezorijentirano nekoliko minuta nakon buđenja. Neka djeca doživljavaju mokrenje u krevet, noćne more ili hodanje u snu tijekom ove faze.
REM SPAVANJE
Prvo REM (Rapid Eye Movement – brzo pokretanje očiju) razdoblje obično počinje oko 70 do 90 minuta nakon što zaspimo. Imamo oko 3-5 REM razdoblja tijekom noći.
Iako nismo svjesni, mozak je vrlo aktivan – često i više nego kad smo budni. Ovo je razdoblje kad se javljaju snovi. Naše oči se pokreću (otuda je ova faza i dobila naziv), disanje i krvni tlak se povećavaju. Međutim, naša tijela su učinkovito paralizirana, što je prirodni način sprečavanja micanja poput onoga u snovima.
Nakon REM spavanja, cijeli ciklus počinje iznova.
Ljudi spavaju oko 5-11 sati, s prosjekom oko 7,75 sati.
Izvor: BBC
