Dok smo mi gotovo bespomoćni i skoro slijepi u mraku, životinje su baš tad najaktivnije i uspješno love plijen. Kako je to moguće?
Dok mi spavamo, milion životinja se oslanja na svoj vizuelni sistem kako bi preživio, a isto važi i za životinje koje nastanjuju vječiti mrak dubokih mora. Zapravo, većina životinja na svijetu je uglavnom aktivna noću, na slabom svjetlu. Kako je to moguće, pogotovo kod insekata, koji imaju male oči i mozak manji od zrna pirinča? Koje optičke i neuronske strategije su razvili kako bi mogli da vide tako dobro pri slabom svjetlu?
Trikovi noćnih insekata
Kako bi pronašli odgovore na ova pitanja, naučnici su analizirali noćne insekte. Uprkos njihovom malom vizuelnom sistemu, noćni insekti vide nevjerovatno dobro na slabom svjetlu, a istraživanja su otkrila da ovi insekti mogu uspješno da izbjegu prepreke tokom ljeta, razliku boje, da se orijentišu pomoću Mjeseca i da se kreću koristeći sazvežđa zvijezda na nebu, piše Phys.
Njihove sposobnosti tokom noći se graniče sa nemogućim. Na primjer, noćna centralnoamerička znojna pčela (Megalopta genalis) apsorbuje samo pet fotona (svetlosnih čestica) svojim očima kad je nivo svjetlosti na najnižem nivou – iščezavajući mali vizuelni signal. Uprkos tome, u toku noći može da se kreće kroz gustu i zamršenu prašumu i da se bezbjedno vrati u gnijezdo.
Kako je ovo moguće? Uzmimo na primjer noćne vještice. Ovi prelijepi insekti su brzi moljci koji konstantno traže cvijeće puno nektara.
Vrsta noćne evropske vještice, Deilephila elpenor je prelijepo stvorenje maskirano u pink i zelene nijanse i skuplja nektar u gluvo doba noći. Prije nekoliko godina je otkriveno da ovaj moljac može da razlikuje boje tokom noći, zapravo je prva noćna životinja za koju se saznalo da to može, piše Nacionalna geografija Srbija.
Međutim, sada smo otkrili još neke njene tajne: trikove koje koristi da vidi dobro tokom noći (ove trikove koriste i druge noćne životinje poput Megalopte). Proučavanjem neuronskih kola u vizuelnim centrima u mozgu, otkriveno je Deilephila može dobro da vidi na slabom svjetlu jer efikasno dodaje fotone koje skuplja s drugih mjesta u prostoru i vremenu.
Ovo je kao da poveća vrijeme zatvaranja na kameri (shutter) na slabom svjetlu, pa tako omogućavanjem da zatvarač ostane duže otvoren, više svjetlosti doseže senzor i proizvodi svjetliju sliku. Loša strana ovoga je što ako se nešto brzo kreće poput automobila, insekt neće moći lijepo da ga vidi.
Da bi dodali fotone u prostoru, pojedinačni pikseli senzorne slike mogu da se spoje zajedno stvarajući manje superpiksele. Loša strana ove strategije je što čak i kada slika postane svjetlija, onda je takođe i mutnija i nestaju detalji. Ipak, za noćne životinje je ovo bolja opcija nego da ne vide ništa.
Ovo je posebno korisno za noćne Deilephilu, jer je njena sposobnost da vidi tokom noći značajno povećana. Zapravo, zahvaljući ovim mehanizmima, Deilephila može da vidi na 100 puta slabijem svjetlu nego inače. Ova strategija odgovara i drugim noćnim insektima.
Možda svijet noćnih insekata ne može da bude jasan i dobar kao tokom dnevnih aktivnosti, ali na ovaj način mogu da izoštre svoj vid i da detektuju potencijalne partnere, uhvate plijen, kreću se od i do gnijezda i da prevazilaze prepreke tokom noći. Bez ove spobnosti bi bili slijepi tokom noći poput većine nas.