Foto: Fritz Rauschenbach, Corbis
Superbrzi jezik rogate žabe je ujedno i veoma ljepljiv.
Govoreći jezikom evolucije, ima smisla što žabe imaju jezik brz poput rakete, da dobiju najveći zamah za svoj trud i ujedno najveći zahvat. Ovaj mehanizam je ono što omogućava životinjama da uhvate relativno velik plijen.
Rogate žabe jedu insekte, ali takođe i guštere, zmije, glodare, druge žabe i manje ptice. Da nemaju ovako ljepljiv alat, te životinje bi bile preteške ili bi jednostavno izbjegle opasnost uvlačenja u žablje čeljusti.
Navodeći žabe da izbacuju svoj jezik na staklene pločice (iza kojih se nalazio ukusan cvrčak), Tomas Klajntajš i Stanislav Gorb, koji istražuju funkcionalnu morfologiju i biomehaniku na Univerzitetu u Kilu, izmjerili su ljepljivu moć i kontaktnu površinu jezika južnoametičkih rogatih žaba (iz roda Ceratophrys).
Žablji jezici u prosjeku proizvode 1/15 ljepljive snage koju imaju noge gekona, druge poznate "ljepljive" životinje. "Međutim, u odnosu na plijen, snaga ljepljivosti žabljeg jezika je nevjerovatna - u prosjeku 1,4 puta veća od težine tijela. Prevedeno u ljudske dimenzije, to bi bilo kao da osoba od 80 kilograma podigne osobu od 112 kila, samo pomoću svog jezika. A oni to rade u milisekundama.", rekao je Klajntajš. Uz to, jezik se podjednako dobro lijepi za perje, kožu ili krzno.
Autori su otkrili i da se jezici žaba ponašaju poput ljepaka osjetljivih na pritisak (što je termin koji se koristi za stvari poput ljepljivih traka i naljepnica).
To znači da snaga ljepljenja zavisi od toga koliko snažno jezik udari u staklo, koliki prostor pokriva i kako se onda odvaja. "Velike sile su potrebne za iniciranje odvajanja, a potom niže vučne sile kako bi se kontakt prekinuo.", objašnjava Klajntajš.
Dakle najveći udar jezika u metu omogućava najjaču vučnu snagu, što znači da se kontakt skoro momentalno prekida, a to znači manje sluzi i bolje ljepljenje.
