Subota, 21 Decembra, 2024

Kako ti manje rada pomaže da postigneš više?

Naše društvo podstiče iscrpljujući rad kao jedino sredstvo za produktivnost, ali ako stvarno želiš održati svoju dobrobit i efikasnost, zaustavi se i odmori.

Lišavanje sna smanjuje produktivnost i negativno utiče na naše zdravlje. Mnogi od nas imaju naviku da se iscrpljuju. Ali rad umjesto pauze za ručak, i ne pravljenje malih pauza zapravo može biti vrlo kontraproduktivno. Pomicanje naših granica izdržljivosti uzrokuje da naša produktivnost popusti, što donosi dodatni stres i na kraju izgaranje, prenosi ultra.ba.

Pomisliš li ikad da je odmor produktivan? Mnogi ljudi odmor doživljavaju samo kao težnju. U teoriji zvuči dobro i lako, ali ga je teško primijeniti. Međutim, odmor je dio procesa i sastavni je dio našeg puta do uspjeha. Moramo ga planski implementirati u svoj život, neće se desiti sam od sebe.

Korištenje vještina za produktivnost, poput Pomodoro tehnike, može ti pomoći da vratiš određenu razinu kontrole nad upravljanjem svojim vremenom. Pomaže ti da prioritetizuješ pauze, smanjiš vanjske smetnje (koje troše dodatnu mentalnu energiju) i optimizuje mozak kako bi bio efikasniji i produktivniji.

Tehnika se sastoji od ovih 5 koraka:

  • izaberi zadatak
  • postavi tajmer na 25 minuta
  • radi na zadatku dok ne istekne vrijeme
  • napravi pauzu 5 minuta
  • na svaka 4 ovakva zadatka, napravi pauzu od 15-30 min

Ova tehnika ti omogućava da složene zadatke raščlaniš i skupiš male zadatke zajedno. Ključno je da moraš ostati fokusiran/a na taj zadatak. Čak i najmanja smetnja može ti prekinuti tok rada, pa isključi obavještenja telefona i e-maila. Ako dođe do smetnje, pokušaj osmisliti kako to možeš izbjeći u sljedećoj sesiji.

Pauza ti omogućava da priđeš zadatku iz druge perspektive. Daje tvom mozgu priliku da iskoristi jasnoću, kreativnost i uvid. Evo nekoliko drugih načina na koje se možeš odvojiti od posla i biti produktivniji/a:

Postavi i održavaj granice

Rad od kuće za mnoge je postao normalan tokom pandemije COVID-19, a nekima je postalo izazov stvoriti zdrave granice u poslu. Kako su granice sada zamagljene, radno vrijeme od 9 do 5 se malo promijenilo. Pogotovo ako kod kuće imaš malu djecu.

Tehnologija nam je omogućila da postanemo lako dostupni. Problem je u tome što ljudi češće osjećaju kao da imaju pravo na naše vrijeme i očekuju trenutni odgovor. Ključna stvar koju treba zapamtiti je održavanje granica svog vremena. Ne treba da budeš stalno dostupan/a, samo zato što možeš. Nemoj žuriti s odgovorima na email, čak i ako imaš uključenu opciju potvrde o čitanju.

Minimiziraj stres i anksioznost uživajući u svemu što si radio/la prije tog poziva ili emaila, pogotovo ako je to van radnog vremena i vikendom. Ponašaj se često ovako, a ostali će se vremenom navići na tvoja pravila.

Napravi pauzu za dremku

Želiš smanjiti umor, poboljšati performanse i smanjiti greške? Pokušaj dodati drijemanje u svoju dnevnu ili sedmičnu rutinu. Dremka ima obnavljajuću moć. Čak i 20 do 30 minuta drijemanja može učinkovito napuniti baterije. Postavi alarm i smanji smetnje.

Moraš primjetiti kad se tvoj mozak prirodno počinje umarati i kad ti se najviše spava. Više je nego vjerovatno da je to svaki dan otprilike u isto vrijeme. Znajući ovo, zapravo možeš započeti raspoređivanje drijemanja u svoj radni dan.

Odmakni se od radnog stola

Ustajanje da se protegneš, izlazak van i davanje pauze tvojim očima može ti dati energiju. Ovo je neophodno, posebno za mnoge koji rade od kuće puno radno vrijeme. Dobro je za cirkulaciju koja je bitna, te za fizičko i zdravlje tvog mozga. Izlazak vani može odmoriti tvoje oči. Ako želiš više produktivnosti i kreativnosti napravi ove nužne pauze. Iznenadićeš se pozitivnim efektima.

Naš mozak je kao mašina, ali mi nismo roboti. 

Povezane vijesti

Stručnjaci smatraju da je prekomjerni rad veoma opasan po zdravlje

Foto: Impuls Stručnjaci upozoravaju da prekomjerni rad može da poveća rizik od srčanih bolesti, bolova u donjem dijelu leđa i dijabetesa tipa 2, a kritična...

Koja zanimanja su najtraženija u Republici Srpskoj?

Foto:  Fena

Ljekari, diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnici, profesori razredne nastave, trgovci, ekonomski tehničari, mašinski tehničari i elektrotehničari samo su neki od profila i zanimanja radnika za koje su poslodavci u Republici Srpskoj ove godine iskazali interes.

Popular Articles