Francuski naučnici lansirali su Félicette u svemir u oktobru 1963. u nadi da će u svemirskoj trci sustići SAD i SSSR.
Félicette nije izgledala kao tipična astronautkinja. Imala je samo pet i pol kilograma. Većinu svog života provela je na ulicama Pariza. Ona je bila jedna od četrnaest mačaka, koje su francuski naučnici trenirali za let u svemir.
Godine 1963. Félicette je otišla tamo gdje nije išla nijedna mačka. Odabrana zbog svog mirnog ponašanja i male težine, Félicette je u oktobru te godine smještena raketu. Provela je 15 minuta na vrtoglavom letu do zvijezda prije nego što se sigurno vratila na zemlju.
Njezino nasljeđe je, međutim, uglavnom zaboravljeno. Dok su ostale svemirske životinje poput psa Laike i šimpanze Hama bile slavljene, Félicette je postala fusnota istorije.
Ovo je priča o jedinoj mački koja je otišla u svemir.
Zašto je Francuska poslala mačku u svemir
Do 1960-ih, "Svemirska trka" počela se zahuktavati. No, iako su Sovjetski Savez i Sjedinjene Države ostvarile brojne uzbudljive pomake, Francuzi su smatrali da im nedostaje vlastiti svemirski program.
Prvo su poslali štakore u raketama, ali to nije bilo baš impresivno kao sovjetski pas Lajka, koji je otišao u svemir 1957., ili američka čimpanza Ham koja je u svemir otišla 1961. godine.
Štoviše, štakori naučnicima nisu mnogo pomogli u istraživanju. Cilj slanja životinja u svemir bio je da se pokuša razumjeti kako let u svemir može uticati na ljudsku fiziologiju. Stoga su francuski naučnici svoju pozornost usmjerili na drugu životinju: mačku.
"Mačke su se u to vrijeme naširoko koristile za studije neurofiziologije", objasnio je Michel Viso, bivši veterinar i voditelj egzobiologije u francuskom Nacionalnom centru za svemirske studije.
Drugim riječima, imalo je smisla koristiti životinju koju su naučnici već dobro razumjeli. Dakle, u potrazi za svojim novim ciljem,naučnici iz Centra d’Enseignement et de Recherches de Médecine Aéronautique (CERMA) nabavili su 14 mačaka, sve ženke, i počeli ih provoditi kroz obuku za „astronaute“.
Jednu od mačaka nazvali su "C 341". Kasnije će ta mirna, crno bijela mačka biti poznata kao Félicette.
Putovanje u svemir
Félicette i ostalih 13 mačaka prošli su rigorozni proces provjere kako bi vidjeli kako će reagovati na let u svemir. S elektrodama u mozgu, nekoliko mjeseci su izdržale zatvorenost, glasne raketne zvukove, pa čak i centrifugiranje koje je iritiralo želudac.
Foto: NASA arhiv
Od svih mačaka, Félicette je izabrana za odlazak u svemir. Naučnici su je odabrali jer je zadržala svoju težinu - druge mačke u programu su se udebljale - i zato što je imala mirno, ujednačeno držanje.
"Félicette je bila prava mačka za taj posao", kasnije je rekao jedan od naučnika CERMA-e. "Svaka panična reakcija s njezine strane diskvalifikovala bi je iz programa jer bi to njezine moždane signale onemogućilo za čitanje."
Potom je došao dan za misiju. Dana 18. oktobra 1963. u Hammaguiru u Alžiru ukrcana je u raketu Véronique AG1 i lansirana u svemir tačno u 8:09 sati.
“Raketa se popela vrlo visoko, skoro 157 km”, objasnio je Viso. Nakon 15 minuta letjenja kroz zvijezde, vratila se na zemlju kao francuski heroj.
Mediji su, prema popularnom crtiću, prozvali je "astromaca" Félixa. Budući da je Félicette zapravo bila žensko, kasnije su njezino ime promijenili u ženski oblik.
Ali dani su joj, nažalost, bili odbrojani.
Naslijeđe prve mačke u svemiru
Félicettein trenutak slave nije dugo trajao. Ubrzo nakon što se vratila na zemlju, naučnici su je eutanazirali kako bi mogli proučavati njezin mozak.
Od tada je Félicetteino impresivno nasljeđe počelo nestajati. Ali zašto? Zašto je Félicette zaboravljena, dok se životinje poput šimpanze Ham i psa Laike pamte i slave?
"Mislim da bi to moglo biti pitanje kako se istorija odigrala", rekao je Robert Pearlman, istoričar svemira i urednik stranice o svemirskoj istoriji collectSPACE.
"Napor koji je doveo do lansiranja ljudi u svemir - a potom i na Mjesec - bila je svemirska trka između Sjedinjenih Država i Rusa."
Budući da Francuzi nikada nisu lansirali ljude u svemir - kasnije su se udružili s Evropskom svemirskom agencijom - njihova rana postignuća ostala su u sjeni pored ruskih i američkih. Kao takva, Félicetteina priča polako je zaboravljena.
Čak su je i Francuzi zaboravili. Kada se pojavila serija markica u čast Félicetteinu svemirskom letu, slučajno su je prikazali kao mušku mačku po imenu Félix, baš kao što su mediji u početku.
No, to se počelo mijenjati 2017. Tada je čovjek iz Londona po imenu Matthew Serge Guy organizovao kampanju na Kickstarteru kako bi se izradilo spomen obilježje u "Astromacinu" čast.
“Tokom posljednje 54 godine, priča o prvoj i jedinoj mački koja je otišla u svemir uveliko je zaboravljena. Ona zaslužuje odgovarajući spomen”, napisao je na stranici.
“Iako su druge životinje u svemiru – poput psa Laike i čimpanze Ham – dobro poznate u popularnoj kulturi i imaju spomenike, vrlo malo ljudi zna da je mačka uopšte otišla u svemir. Sada je vrijeme da "Astromaca" dobije spomenicu koju s pravom zaslužuje.”
Guyeva kampanja je bila uspješna. Sakupio je više od 57.000 dolara kako bi napravio kip za Félicette, koji je sada postavljen na Međunarodnom svemirskom sveučilištu u Strasbourgu u Francuskoj.
Kip u čast Félicette u Strasbourgu, Francuska.
Nakon toga, Université Toulouse III najavio je da će svoju opservatoriju nazvati po Félicette. Opservatorija bi trebala biti otvorena 2023. godine, a logo je "Astromaca".
Kao takva, Félicette konačno dobija priznanje koje zaslužuje. Njezin doprinos svemirskim putovanjima možda je mali - i svakako je bio nenamjeran - ali je ipak bio doprinos.
Današnji astronauti i svemirski putnici prate otiske njezinih šapa.
Bernadette Giacomazzo - allthatsinteresting.com
