 i kratera (otvora kroz koji izbija erupcija). Da li ste se ikada zapitali kako i zašto nastaju vulkani? Da li ste se ikada zapitali odakle dolazi lava? Evo nekoliko činjenica koje će vam pomoći da bolje shvatite ovu nevjerovatnu prirodnu pojavu.){kind=link}
Riječ vulkan nastala je od latinske riječi vulcanus – planina koja gori, tj. od riječi Vulcan – bog ognja i vatre u starom Rimu. Vulkani se sastoje od vulkanske kupe (nastale nagomilavanjem lave na površini) i kratera (otvora kroz koji izbija erupcija). Da li ste se ikada zapitali kako i zašto nastaju vulkani? Da li ste se ikada zapitali odakle dolazi lava? Evo nekoliko činjenica koje će vam pomoći da bolje shvatite ovu nevjerovatnu prirodnu pojavu.
Iako su svi vulkani nastali od vrele magme koja erupcijom dospjeva na površinu Zemlje i tu se hladi i taloži, postoje različiti tipovi vulkana. Štitasti vulkani imaju uglavnom blaže erupcije lave niskog viskoziteta, što ih čini veoma širokim sa blago nagnutim stranama. Stratovulkani nastaju od različitih tipova lave koji prave erupciju ogromne visine, praćenu pepelom i kamenjem. Kupasti vulkani su obično manji, skoro potpuno građeni od izbačene lave i imaju veliki krater. Takođe vulkani mogu biti izdignuti kao planine, mogu biti u ravni sa površinom Zemlje, a mogu biti ispod površinskog nivoa u okeanima. Na oko 30 -50 km ispod vaših stopala na površini Zemlje prostire se kora (uglavnom od granita i silikata), ispod koje se nalazi sloj u tečnom stanju, gdje su temperature visoke i gdje je u stvari skladište magme ili tečnog kamena. Magma je lakša od stijena koje je okružuju, pa se zbog toga podiže, pronalazi otvore i pukotine u Zemljinoj kori. Kada konačno dođe do površine, izbija u vidu erupcije, zajedno sa pepelom, vulkanskim gasovima i stijenama ili kamenjem. Ispod površine se zove magma, a kad izbije na površinu Zemlje zovemo je lava.
Aktivan vulkan je onaj koji je imao erupciju relativno skoro u historijskom periodu ili koji je trenutno aktivan. Uspavani vulkan je onaj koji je imao erupciju davno, pre više desetina godina ili čak vekova, ali ima mogućnosti da ponovo dođe do erupcije. Ugašeni vulkan je onaj koji veoma dugo nije imao erupciju i za koji naučnici smatraju da verovatno neće više biti aktivan. Nerijetko se dešava da naučnici pogriješe u procjeni i da se vulkan za koji su smatrali da je ugašen ponovo aktivira. Iako je nekim vulkanima potrebno hiljade godina da se formiraju, drugi mogu nastati preko noći. Na primjer, kupasti vulkan Parikutin se pojavio na meksičkom polju kukuruza 20. februara 1943. godine. Za samo nedelju dana porastao je do visine od pet spratova, a do kraja te godine porastao je do visine od preko 336 metara. Završio je sa rastom 1952. godine na visini od 424 metra, a po geološkim standardima to je veoma brzo.
Geolozi procjenjuju da je u poslednjih 10.000 godina oko 1.500 vulkana imalo erupciju. Tri četvrtine erupcija se događa na dnu okeana i za većinu njih geolozi ni ne saznaju. Jedan od razloga zbog kojih se vulkani pojavljuju usred okeana jeste pomijeranje okeanskih tektonskih ploča. Ako dodamo i podvodne vulkane, može se procijeniti da je u posljednjih 10.000 godina imalo erupciju preko 6.000 vulkana. Ali, ovo ste već znali. Neki od najsmrtonosnijih vulkana su: 1. Krakatoa – (erupcija 1883. godine) stvorio je cunami koji je usmrtio 36.000 ljudi; 2. Vezuv – (erupcija 79. godine) potpuno uništio gradove Pompeju i Herkulanum i usmrtio 16.000 ljudi; 3. Mon Pele na ostrvu Martinik (erupcija 1902. godine) uništio grad sa 30.000 ljudi. Najopasniji su piroklastični tokovi koji kuljaju nadolje tokom erupcije i prže sve pred sobom. Sastoje se od lave, pepela i kamenja i kreću se nevjerovatno brzo ( po nekoliko stotina km/h) i dostižu temperature preko 1.000 °C.
Najviši vulkan u Sunčevom sistemu nije na Zemlji. Najveći je štitasti vulkan Olimp na Marsu. Visine je oko 21 km, a širine oko 540 km. Naučnici smatraju da je ovaj vulkan uspeo da dosegne te razmjere zato što na Marsu nema tektonskih ploča. Bez ikakvih pomijeranja i poremećaja, ovaj vulkan je bio u mogućnosti da djeluje milionima godina i postaje sve veći i veći. Sada je ugašen. Najviši i najveći vulkan na Zemlji se nalaze jedan pored drugog – Najviši je Mauna Kea (4.207 m), a najveći Mauna Loa (4.169 m). Oba pripadaju vatrenom pojasu Pacifika, nalaze se na Havajima i oba su štitasti vulkani koji se izdižu sa dna okeana. Kada bi se vulkan Mauna Kea izmerio od osnove na okeanskom dnu do vrha, dobili bi njegovu pravu visinu od 10.203 m, što je više od Mont Everesta.
Selma Jažić / glasnaroda