Subota, 21 Decembra, 2024

Jabuticaba – stablo na kojem plodovi rastu direktno iz kore drveta

Jabuticaba, voće koje uspjeva na jugoistoku Brazila i čiji plodovi rastu drugačije od ostalih biljaka. 

Jabuticaba, zvano još i “stablo brazilskoga grožđa”, specifično je po tome što njegovi plodovi rastu visoko po stablu drveta. Razlog tome je taj da bi se zaštitili od predatora.

Takođe, razlog izrastanja plodova tik uz samo drvo jeste i njihova čvrstina. Tako se plod ne može lako otkinuti, što mnogim životinjama predstavlja problem

Ovo voće koristi se za pravljenje džema, ali se koristi i kao osvježavajući napitak.

Slatki, jestivi plodovi su maleni i okrugli, prečnika oko 3-4 cm, sa jednom do četiri sjemenke, tamno ljubičaste boje svana, a bijele ili roze boje iznutra.

jabuticaba

Latinski naziv ove vrste stabla glasi Plinia cauliflora, a pošto se ono nalazi unutar porodice biljaka Myrtaceae, srodno je s nama poznatom biljkom mirtom. Naziv Jabuticaba potječe iz jezika južnoameričkog naroda Tupi, na kojemjabuti” znači “kornjača”, a “tupi” znači “mjesto”, pa se naziv ovog drveta prevodi kao “mjesto kornjača”. Ovakav mu je naziv dan zato jer su njegovi slatki grozdoliki plodovi prilikom otpadanja s drveta privlačili lokalne kornjače koje su se njima hranile.

Ovo je drveće autohtono na području Brazila, ali ga je moguće naći i u Argentini, Čileu i Peruu.

Jabuticaba 1

Stablo može narasti do visine od 15-ak metara, no obično je potrebno čak i do 20 godina da iz sjemenke izraste novo stablo i počne rađati jestive plodove

Pozitivna strana sadnje Jabuticabe jest ta da je drvo prilično prilagodljivo različitim podnebljima i vrstama tla, a kada jednom konačno izraste i počne rađati plodovima, onda tokom cijele godine stablo je bogato plodovima.

Mlado lišće drveta Jabuticabe u početku je ružičaste nijanse, te kasnije pozeleni. Cvjetovi, koji također pupaju iz debla drveta lijepe su bijele nijanse.

Osim kao prehrambena namirnica, Jabuticaba je širom svijeta popularan izbor za uzgoj minijaturnog bonsai drveća.

Jabuticaba 4 Flickr Tatters

Povezane vijesti

Endemski pauk pronađen na Ozrenu dobio naučno ime po planini

Foto: UG Fojničani

U Doboju je juče predstavljen ozrenski pauk porrhomma ozrenensis, koji je naziv dobio prema mjestu pronalaska planini Ozren i predstavlja endemsku vrstu na Balkanu.

Prirodna obnova sjemena Pančićeve omorike još uvijek je enigma za naučnike

Foto: Milomir Kovačević

Omoriku je 1875. godine, kao novu vrstu za nauku, u zaseoku Đurići u Zaovinama na Tari otkrio Josif Pančić, čuveni botaničar i osnivač Botaničke bašte. Ovo otkriće privuklo je veliku pažnju botaničara toga doba, a i danas se smatra jednim od najznačajnijih botaničkih otkrića u Evropi 19. vijeka, piše rts.

Popular Articles