Tokom prvih 18 mjeseci eksperimenta, sestre su rjeđe išle na bolovanje i osjećale su se zdravije, što je rezultiralo poboljšanjem produktivnosti tako što su organizovale 85% više aktivnosti za pacijente, od šetnji po prirodi do pjevanja.
U Švedskoj se posljednje dvije godine eksperimentisalo sa radnim danom od šest časova, a ovo su rezultati istraživanja.
Švedska je dvije godine eksperimentisala sa šestočasovnim radnim danom, a kada je krajem prošle godine proba završena, još uvijek ne može pouzdano da se kaže da li je veća korist ili šteta, piše Newsweek.
Osmišljen da poboljša osjećaj zadovoljstva i zdravstveno stanje zaposlenih, program je najprije startovao među 68 medicinskih sestara u staračkom domu u Geteborgu. Preliminarni rezultati su pokazali da su ciljevi ispunjeni i da su pacijenti dobijali bolju njegu, ali je dom morao da zaposli još 17 ljudi.
Tokom prvih 18 mjeseci eksperimenta, sestre su rjeđe išle na bolovanje i osjećale su se zdravije, što je rezultiralo poboljšanjem produktivnosti tako što su organizovale 85% više aktivnosti za pacijente, od šetnji po prirodi do pjevanja.
Pomoćna sestra Emili Telander kaže da joj povratak na radni dan od osam sati poslije dve godine predstavlja problem.
„Sada sam umornija nego ikad ranije. Tokom eksperimenta svi smo imali više energije. Vidjela sam da su svi srećni“, kaže Emili.
Uspješan projekat, ali ekonomski neodrživ
Iako uspješan među zaposlenima u domu, projekat se suočio i sa kritikama. Sa desnog centra stigao je još prošlog maja zahtjev da se pokušaj prekine, jer ne treba ulagati novac poreskih obveznika u pilot projekat koji nije ekonomski održiv.
Eksperiment je ipak u posljednjem trenutku spasen i uspio je da se zadrži u okviru predviđenog budžeta, ali će ipak koštati grad oko 1,3 miliona eura.
„Možemo li sprovesti ovo na teritoriji čitave opštine? Odgovor je ne, bilo bi preskupo“, rekao je Danijel Bernmar, član gradskog veća iz Leve partije, odgovoran za brigu o starima u Geteborgu.
On kaže da se eksperiment ipak pokazao kao uspješan iz više uglova, jer je još 17 sestara dobilo posao, smanjeni su troškovi za bolovanja i pokrenute globalne debate o kulturi rada.
„Skraćenje radnog vremena postalo je tema i u Švedskoj i u Evropi, što je fascinantno,“ rekao je Bernmar i dodao: „U posljednjih 10, 15 godina vršen je veliki pritisak na ljude da rade duže, a ovo je suprotan stav.“
Iako se u Švedskoj ravnotežom između života i rada već bave sve stranke, male su šanse da 40-časovna radna nedjelja postane kraća. Na nacionalnom nivou za takvo nešto je samo Leva partija, koja je na prošlim izborima dobila svega šest odsto glasova.
Najveći efekat šestočasovnog radnog vremena u…
Stopama Geteborga kreću i drugi gradovi, koji će finansirati isti eksperiment na poslovima u kojima se ljudi često razbolijevaju i zamaraju.
Pilot programi organizovani su i u privatnom sektoru, u firmama koje se bave reklamama, konsaltingom, telekomunikacijama i tehnologijom. Ovdje su rezultati mešoviti, jer je riječ o poslovima sa fleksibilnim radnim vremenom.
U jednoj kompaniji koja se bavi 3D bioprintingom projekat je prekinut poslije mjesec dana, jer su zaposleni bili nezadovoljni. Neki od njih su se osjećali kao djeca koja izbjegavaju pisanje domaćeg, pa im se zadaci nakupe.
Dr Aram Sedig, koji je stekao zvanje na Institutu za istraživanje stresa Stokholmskog univerziteta, smatra da bi šestočasovni radni dan najveći efekat imao na mjestima poput bolnica, gdje ljudi mogu da idu kući čim završe svoju smjenu.
“Korist bi bila manja u organizacijama u kojima granica između posla i privatnog života nije tako jasno određena”, kaže Sedig.
“Ovakvo rješenje bi čak moglo da poveća nivo stresa, jer bi zaposleni pokušavali da za šest sati obave sav posao koji su ranije radili osam – ili bi, ako rade u kancelarijama, nosili posao kući.”