Foto: wag wag
Saradnja Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci, Ornitološkog društva „Naše ptice“ i UG WagWag učinila je prostor Kampusa sigurnijim za zaštićene vrste ptica koje u njemu borave.
Ovo je priča o jednoj sovi koja je spasila živote mnogih ptica na Kampusu, a počela je prije skoro oko godinu dana.
”Mala sova leži u travi u Kampusu. Studenti su je sklonili u kartonsku kutiju koju su našli, ali ne znaju kako da joj pomognu…” i nije bila tako neobična poruka u inboksu UG WagWag. Članovi tima su znali proceduru: odvešće sovu u BL Vet, a onda pozvati Draška Adamovića iz Ornitološkog društva...
Foto: Tapio Haaja/ Unsplash
Iako Finska ima dugu, hladnu i mračnu zimu te se suočava s brojnim geopolitičkim izazovima, građani ove zemlje već godinama bilježe visoko zadovoljstvo životom.
Finska je i 2025. godine proglašena najsretnijom zemljom na svijetu prema World Happiness Reportu, i to osmi put zaredom.
Bosna i Hercegovina se, prema istom izvještaju, nalazi na 56. mjestu globalne liste, u rasponu između 48. i 67. pozicije, s ukupnim indeksom sreće od 6,136.
Iako Finska ima dugu, hladnu i mračnu zimu te se suočava s brojnim geopolitičkim izazovima, građani ove zemlje već godinama bilježe visoko zadovoljstvo životom.
Stručnjaci navode da se ključ ne krije...
Foto: Paulette Wooten/Unsplash
Tekstovi uspješnih hit-pjesama u Sjedinjenim Američkim Državama postali su tokom posljednjih decenija jednostavniji i negativniji, uz veći udio takozvanih riječi povezanih sa stresom, pokazuje studija Univerziteta u Beču.
Autori istraživanja, psiholozi Mauricio Martins i Markus Foramiti, navode da ovi nalazi mogu da ukažu i na emocionalno stanje slušalaca. „Ljudi teže muzici koja je u skladu sa njihovim raspoloženjem“, rekao je Foramiti, prenosi Špigel.
U analizi, objavljenoj u naučnom časopisu Scientific Reports istraživači su ispitali tekstove 100 najpopularnijih pjesama na listi Billboard Hot 100 u SAD u periodu od 1973. do 2023. godine, to je ukupno 20.186 numera, prenosi RTS.
Za...
Stari, napušteni stadion na Tajvanu od potencijalne ruševine ili nekog stambeo-poslovnog kompleksa je transformisan je u zadivljujuću zajedničku baštu.
"Fudbalski stadion Džongšan" napušten je 2008. godine, a nedavno je pretvoren u urbanu baštu za mještane u kojoj mogu da uživaju, ali i uzgajaju sopstvenu hranu. U pitanju je intervencija u prostoru u nokvoru nacionalnog tajvanskog program "Vrtni grad".
Osim bašti na tribinama prostor je prenamenjen pa se tamo mogu naći i barovi, restorani, mali konferencijski centar...
Zanimljivo je da je ovaj nekadašnji bejzbol, pa fudbalski stadion, posjećeniji više nego ikad u svojoj istoriji i postao je turstička atrakcija u gradu, prenosi N1.
View...
Foto: Printscreen youtube
Karahundž je drevno mjesto za koje se vjeruje da je od Stounhendža starije najmanje 3.500, a od egipatskih piramida najmanje 3.000 godina.
Ovaj drevni kompleks zauzima oblast od preko 7 hektara i pruža posjetiocima uvid u brojne neobične crteže koje su stvarale drevne civilizacije koje su naseljavale taj region prije nekoliko hiljada godina.
Mnogi posjetioci ovog drevnog nalazišta se slažu da ono u velikoj mjeri liči na Stounhendž.
Glavna sličnost je u čudnim kružnim šablonima kamenja, ali u tome da arheolozi nemaju ni najmanju ideju čemu ovo kamenje služi.
Postoje brojne teorije o tome čemu je ovo drevno nalazište bilo namijenjeno,...
Foto: YT/Printscreen
Kineski ogromni napori "ozelenjavanja" tokom proteklih nekoliko decenija aktivirali su vodni ciklus zemlje i preusmjerili vodu na načine koje naučnici tek počinju shvaćati.
Kineski pokušaji da uspore degradaciju zemljišta i klimatske promjene sadnjom drveća i obnavljanjem pašnjaka pomjerili su vodu širom zemlje na velike, nepredviđene načine, pokazuje novo istraživanje.
Između 2001. i 2020. godine, promjene u vegetaciji smanjile su količinu svježe vode dostupne ljudima i ekosistemima u istočnoj monsunskoj i sjeverozapadnoj sušnoj regiji, koje zajedno obuhvataju 74 odsto teritorije Kine, prema studiji objavljenoj u časopisu "Earth's Future". U istom periodu, količina dostupne vode povećala se na Tibetskoj visoravni, koja čini...
Foto: Unsplash
Naši preci su vrlo vjerovatno držali lisice kao kućne ljubimce mnogo prije nego što su psi došli na scenu. Drevna ljudska društva u Južnoj Americi poštovala su lisice do te mjere da su bile sahranjene pored njih, sugerišu arheološki dokazi.
Osobe koje imaju psa će često reći da su im oni najbolji prijatelji. Ti krzneni drugari prate nas bez bilo kakvih predrasuda kroz život, ali izgleda da nije bilo tako odvajkada kako se mislilo.
Naime, naučnici su bili iznenađeni kada su pronašli lisicu zakopanu u ljudskom grobu starom 1500 godina u Patagoniji u Argentini. Smatraju da je najvjerovatnije objašnjenje to...
Foto: xiaokang zhang/unsplash
Školjke otkrivene u neolitskim naseljima i rudnicima u Kataloniji proizvode ton sličan francuskoj horni, kažu istraživači i ističu da je najvjerovatnije riječ o nekim od najstarijih predmeta koje je čovjek koristio kao instrumente za proizvodnju zvuka.
Kao dijete, Mikel Lopez Garsija bio je fasciniran školjkom, koju su držali u kupatilu, a koju je porodica njegovog oca u regionu Almerija, na jugu Španije, koristila kako bi, duvajući u nju, upozorila seljane na nabujale rijeke i opasnost od poplavnih voda.
View this post on Instagram
A post shared by Diken Gazetesi (@dikencomtr)
Sati koje je proveo izvlačeći taj „karakteristično snažan zvuk iz nje“...
Foto: paweldotio/unsplash
Postoji mnogo više hiljada jedinki afričkih šumskih slonova nego što se do sada smatralo, pokazali su statistički podaci urađeni uz pomoć novog načina brojanja te ugrožene vrste.
To je objavljeno u studiji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).
Ta vrsta slona doprinosi šumama da se regenerišu, a njihov broj je teško utvrditi jer su rasprostranjeni po udaljenim, gustim džunglama u 22 afričke zemlje, prenosi Rojters.
U studiji naučnici su smislili novu metodu - brojanje jedinki na osnovu analize njihovih genetičkih "otisaka prstiju" iz uzoraka izmeta i na taj način je otkriveno da populacija broji oko 135.690, što je skoro petinu više...
Foto: Impuls
Rakesh Khatri, eko aktivist u glavnom gradu Indije, izgradio je više od 250.000 gnijezda u pokušaju da prvobitno spasi vrapce. Taj trud mu je donio titulu “Nest man”, odnosno čovjek od gnijezda.
„Ovaj grad (Nju Delhi) se pretvara u betonsku džunglu. Prije bi ljudi pazili da ostave prostor za ove ptice da grade gnijezda, ali sada se niko ne trudi razmišljati o tome“, kaže Khatri.
Rakesh Khatri; Foto: Printscreen
Zdrava populacija ovih ptica nestala je u urbanim područjima zbog problema sa staništima. S nestankom vrabaca je nestala i njihova ekološka uloga.
Dokumentarni filmski redatelj po profesiji, Khatri se prije više od dvije...
